Finisterrae- Association for history themed journeys

21/03/2017

Europske granice od 1000.- te do danas...

Hoe ontstond de rond het jaar 1000 de vele kleine landjes na vele ruzies toch in een land kwam. LiveLeak com abkebab's Map of Europe 1000 AD

21/07/2016

Jedna od najstarijih željezničkih pruga u Rusiji i najduža na svijetu – Transsibirska željeznica, koja spaja Moskvu s Vladivostokom, tj. s Mongolijom, Kinom i Japanskim morem, na danšnji dan slavi 112 godina postojanja.

Povezuje dva dijela svijeta, 12 oblasti i 87 gradova, duga je 9288 km, a njezini vlakovi prolaze kroz osam vremenskih zona.
Tihooceanski grad Vladivostok gdje je izgradnja počela, povezan je s Moskvom 1904., a sljedeće godine pruga je spojena s europskim prugama, što je omogućilo da se željeznicom može putovati od Atlantika do Tihog oceana.

Kako u prošlosti tako i danas željeznica ima ogromno značenje za promet, no u novije vrijeme poslije otvaranja granica Rusije, ona ima značajnu ulogu u turizmu. Danas se za vrijeme putovanja željeznicom n**e raznoliki sadržaji, suveniri, lokalne poslastice, pa je putovanje željeznicom koje traje najmanje šest, a po izboru i više dana, nezaboravan doživljaj.

Transsibirska željeznica jedna je od tri linije velike željezničke mreže u koju spadaju – Transsibirska, Transmandžurska i Transmongolska linija.

21/07/2016

Papa Pavao III. je na današnji dan 1542.godine osnovao Rimsku inkviziciju- kongregaciju kardinala s ovlaštenjima za progon heretika, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.

Sudski postupak odvijao se u tajnosti, okrivljeni su bili ispitivani mučenjem, a osumnjičeni nisu mogli pozvati ni svjedoke ni branitelje. Na osnovu odluke suda pomoću posebnih sprava za mučenje (stiskanje nogu, tzv. španjolska čizma, stiskanje glave, rastezanje tijela, gušenje vodom, paljenje vatrom i sl.) inkvizitori su pokušavali dobiti priznanje od okrivljenog. Heretici su bili osuđeni na kaznu smrti spaljivanjem na lomači. Usputna kazna bilo je oduzimanje njihove imovine u korist crkve.

Inkvizicija je zabranjivala vjernicima da čitaju knjige koje je crkva zabranjivala. Vodila je borbu i protiv vještica i čarobnjaka. Ilustrativan primjer inkvizitorskih postupaka ekraniziran je u filmu 'Ime ruže'.

Ovakav sistem inkvizitorskog postupka, koji je podrazumijevao unaprijed utvrđenu sumnju i postupak osude bez valjane obrane omogućavao je crkvi eliminiranje političkih protivnika. Sama inkvizicija je formalno ukinuta 1834. godine, ali pod drugim imenom (koji se konstantno mijenjao tijekom godina) postoji i danas te se zove Kongregacija za nauk vjere. Na njezinom čelu 24 godine bio je Joseph Ratzinger sve do dana kada je postao papa Benedikt XVI. Njegov zadatak bila je prvenstveno istraga pedofilije, ili kako će se kasnije otkriti skrivanje tragova o pedofiliji u Katoličkoj crkvi.

U srednjem vijeku broj spaljenih heretika dostiže brojku preko 100 tisuća. Inkvizicija se posebno sadistički okomila na tisuće nevinih žena proglašavajući ih vješticama koje bi, nakon dugotrajnog bolnog i ponižavajućeg mučenja, žive spaljivala na lomači. Katolička Crkva time je dala neizbrisiv pečat „Europskome kulturnom identitetu“ jer takve običaje ne poznaje nijedna druga kultura.

20/07/2016

20. srpnja - Na današnji dan 1969.godine, u 21 sat, 17 minuta i 42 sekunde mjesečev modul svemirskoga broda Apollo-11 s astronautima Neilom Armstrongom i Edwinom Aldrinom spustio se na mjesečevo tlo. Dolaskom čovjeka na Mjesec i njegovim uspjelim povratkom na Zemlju postignut je trijumf znanosti, tehnike i tehnologije.

Treći astronaut Michael Collins ostao je kružiti oko Mjeseca čekajući na povratak svojih svemirskih suputnika. Odmah nakon spuštanja, astronaut Armstrong izašao je iz broda i poslao radio-putem, s našeg najbližeg svemirskog susjeda, prve usmene podatke o astrofizičkim i geološkim svojstvima Mjeseca te podatke o svojoj zdravstvenoj kondiciji nakon dugog, uzbudljivog, leta i prvog doticaja svoga stopala s mjesečevom površinom.
Tim je podvigom znanosti otvorena nova epoha daljnjih istraživanja Svemira brodovima s ljudskom posadom. Pružena je mogućnost za ostvarenje, donedavna još fantastičnih ideja, da će se Mjesec u skoroj budućnosti koristiti kao polazna osnova za letove čovjeka iz svemirskih automatskih stanica u dublja prostranstva našeg sunčeva sustava u svrhu bržeg i djelotvornijeg istraživanja cijelog Svemira.

20/07/2016

Krfska deklaracija prvi je zajednički politički akt srbijanske vlade i Jugoslavenskog odbora, objavljen 20. srpnja 1917. na Krfu u kojem se prvi p**a navodi utemeljenje jedne nove zajedničke države nakon Prvog svjetskog rata.

Deklaraciju je u ime Jugoslavenskog odbora potpisao predsjednik Ante Trumbić, a u ime srpske vlade Nikola Pašić. Krfska deklaracija polazi od nacionalnoga jedinstva »troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca«. Ujedinjenje je zamišljeno kao spajanje naroda u dotadašnjem sastavu Austro-Ugarske sa Srbijom i Crnom Gorom, a uređenje buduće državne zajednice zamišljeno je kao »ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija na čelu s dinastijom Karađorđevića«. Hrvatski političari prihvatili su deklaraciju vjerujući da će ujedinjenje donijeti slobodu i ravnopravnost svih naroda, a državni ustroj jamčiti demokraciju i parlamentarizam. Načinom na koji je ujedinjenje izvršeno 1. prosinca 1918., kao i donošenjem Vidovdanskog ustava (1921.), u suprotnosti s načelima Krfske deklaracije, bio je otvoren put za velikosrpsku hegemoniju i unitarizam.

14/07/2016

Današnji dan Francuzi obilježavaju kao nacionalni praznik sjećajući se događaja iz 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine.

1789.godine je cijeli svijet skupa s Francuskom doživio promjene koje su srušile poredak star pet tisuća godina, poznat od doba starog Egipta - robovlasnički sustav na čelu s nedodirljivim božanskim vladarom. Srušena je monarhija i stvorena republika, okončan je feudalizam i donesena Deklaracija o pravima čovjeka pod geslom: "SLOBODA, JEDNAKOST, BRATSTVO"

Povijesni uzroci Francuske revolucije iz 1789.bili su uništena žetva prirodnom nepogodom 1788. godine, skok cijena žita, i carine koje je kralj Louis XVI. uveo na poljoprivredne proizvode koji su se uvozili u grad Pariz. Izgladnjeli seljaci dolazili su uoči početka revolucije u grad prositi hranu. Državna blagajna se velikim dijelom ispraznila sudjelovanjem francuske kraljevske vojske u ratu u engleskim i francuskim kolonijama u Sjevernoj Americi protiv britanskih snaga.

Građanski stalež, ojačan u 18. stoljeću, postao je konkurencija dotadašnjem feudalnom staležu plemstva odnosno velikih zemljoposjednika, kao i Crkve, također velikog zemljoposjednika. Narod se pobunio kada je kralj otpustio ministra financija koji je zbog smanjenja državnog deficita i punjenja državnog proračuna predložio smanjenje poreza seljacima i uvođenje poreza plemstvu.

Novi val nezadovoljstva započeo je 5. svibnja 1789. kada je kralj otvorio zasjedanje Generalnih staleža u Versaillesu. Poslanici su zahtijevali donošenje novog ustava i 17. lipnja proglasili Narodnu skupštinu te je 14. srpnja 1789. narod provalio u Dom invalida, naoružao se puškama i topovima, te krenuo na zloglasnu tamnicu Bastillu, simbol kraljevske samovlasti.

Sljedeće godine vlast Nacionalne skupštine oduzela je imovinu Crkve, krune i plemičkih emigranata.

Godine 1790. uveden je papirnati novac kao platežno sredstvo.

Iste godine je Narodna skupština nacionalizirala Crkvu, a samostani i redovi su raspušteni. Rimokatolički svećenici morali su dati prisegu na ustav koji je usvojen 3. rujna 1791. godine, što je bilo protiv savjesti svećenika, jer su bili prisegom obavezni jedino papi i svetoj Katoličkoj Crkvi.

Sljedeće godine je Francuska postala republika, a uhićeni kralj Louis XVI. Capet je smaknut na giljotini kao građanin Louis Capet. Iste godine je smaknuta i njegova žena Marija Antoaneta, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske poznata po svojoj izjavi upućenoj gladnim seljacima: "ako nemaju kruha, neka jedu kolače" .

10/07/2016

Jedan od nedvojbeno najvećih istraživača i izumitelja svih vremena, Nikola Tesla, rođen je na današnji dan 1856. u ličkom selu Smiljanu.

Rođen je u obitelji pravoslavnog svećenika Milutina i Georgine, rođene Mandić, a potječe od zadarske plemićke obitelji Draganić.

U olujnoj noći njegova rođenja babica je prorekla: „On će biti dijete svijetlosti!“.

Kad se određena osoba proslavi, ubrzo je počnu svojatati svi koji smatraju da to smiju, pa se tako i kod nas raspravlja je li Tesla više Hrvat ili Srbin, o čemu je i sam Tesla jednom rekao: „Jednako se ponosim svojim srpskim rodom i mojom hrvatskom domovinom“.

Početkom Drugog svjetskog rata o odnosu Hrvata i Srba s gađenjem je izjavio: „Vaša mržnja, pretvorena u električnu energiju, mogla bi osvjetljivati gradove i gradove!“

U nastojanju da razvije sustav izmjeničnih struja, 1884. otišao je u SAD, gdje se zaposlio u matičnoj kući Continental Edison Company. Ubrzo je ušao u svađu s Edisonom, prividno zbog razlike u načinu rada, a u stvari zbog Edisonova osjećaja ugroženosti Teslinim talentom.

1887. je osnovao svoj laboratorij u New Yorku i povukao se u osamu, predano radeći na novim projektima, poput proučavanja visokofrekvencijskih struja.

Živio je vrlo povučeno, okružen malobrojnim prijateljima. Nije se ženio, što je potaklo priče o njegovoj homoseksualnosti. Volio je ptice i najradije hranio golubove po njujorkškim parkovima. Zadnjih godina nije kontaktirao ni sa kim, osim s najboljim prijateljem Markom Twainom i nećakom Savom Kosanovićem.

Za 112 patenata je dobio brojne svjetske nagrade i medalje, no Nobelovu nagradu je odbio, ne želeći je dijeliti sa Edisonom. Mjerna jedinica magnetne indukcije nosi naziv Tesla. U njegovom rodnom Smiljanu, Teslina je rodna kuća pretvorena u „Memorijalni centar Nikola Tesla“.

Umro je u osami 7.siječnja 1943. u svom stanu na 33.katu hotela New Yorker.

Teslinom svečanom pokopu prisustvovalo je oko 2000 ljudi, među njima i nobelovci. Kremiran je, a urna s njegovim pepelom danas se nalazi u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu u koji je vraćena kao tadašnji glavni grad Jugoslavije, a čiji je dio tada bila njegova rodna domovina Hrvatska. Tamo je urna zadržana do današnjih dana.

09/07/2016

Na današnji dan dogodila se jedna od najsramotnijih epizoda u čitavoj hrvatskoj povijesti. Kralj Ladislav Napuljski prodao je Mletačkoj Republici svoja prava na Dalmaciju za 100,000 dukata. Time je Venecija dobila legitimitet za osvajanje Dalmacije kojom je vladala sljedećih gotovo 400 godina.

Ladislav Napuljski prodao je Dalmaciju jer mu je bilo jasno da je ne će moći zadržati oružjem, pa je htio od cijele stvari izvući barem financijsku korist.

Njegovo pravo na Dalmaciju temeljilo se na činjenici da je okrunjen u Zadru 1403. godine u katedrali sv. Stošije za kralja Ugarske, Hrvatske i Dalmacije. Međutim, ta je krunidba bila osporena od strane vladajućeg ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, koji je krunjen još 16 godina prije. Žigmund je bio moćniji vladar od Ladislava, jer je pretendirao i na prijestolje Svetog Rimskog Carstva i Češke, a prethodne godine je osnovao i znameniti Red zmaja (Societas Draconistrarum), čiji su članovi bili brojni moćni kršćanski knezovi i vitezovi.

Smiješno je kako se Ladislav Napuljski s Mlečanima pogađao oko cijene za Dalmaciju. Prvo je tražio 300,000 dukata, no Mlečani su nudili samo 100,000 i to u četiri obroka. Zatim je Ladislav spustio cijenu na 200,000, a potom i na 150,000. Mlečani su međutim tada davali samo 60-70,000 i to u tri obroka. Konačno, na današnji dan postignut je sporazum. Ladislav je pristao na 100,000 dukata, a zauzvrat je dao svoje pravo na čitavu Dalmaciju. Sporazum je potpisan u crkvi sv. Silvestra u Veneciji. Samo 20 dana kasnije nad Zadrom se zavijorila mletačka zastava s lavom sv. Marka.

08/07/2016

8. srpnja 52. godine pr. n .e. Julije Cezar pokorio je malo ribarsko selo, Lutetia Parisiorum (mjesto opkoljeno vodom), koje je kroz stoljeća postalo jednim od najelegantnijih i najutjecajnijih gradova na svijetu. Riječ je naravno o Parizu, glavnom gradu Francuske Republike.

Smješten na rijeci Seine i okružen pitomim, plodnim područjem zapadnoevropskih nizina i niskih bregova, bio je idealan prostor za naseljavanje kako ljudi tako i mamuta (ostaci su pronađeni 50 km od Pariza) još u prethistorijskim vremenima.

Parisijci, podpleme keltskih Senona, poznatiji kao lađari i trgovci, naselili su Île de la Cité, mali otok na kojem je i danas smješten centar Pariza.
451. godine Huni na čelu s Atilom su krenuli na grad međutim Genevieve, današnja svetica zaštitnica grada je prema legendi molitvom usmjerila Hune u drugom pravcu.

U petom stoljeću u Galiju su prodrli Franci na čelu s Klodvigom te Pariz postaje prijestolnicom franačkog carstva.

U 12. stoljeću Pariz je postao glasovit zbog gradnje katedrale Notre Dame i palače Louvre te se u njemu razvio bogat kulturni, umjetnički i intelektualni život.

Kralj Luj XIV kraljevski dvor je 1628. trajno preselio u Versailles zbog pobuna građana. Stotinu godina kasnije, Pariz je bio glavna pozornica Francuske revolucije, s padom Bastille 14. srpnja, 1789., ukidanjem monarhije u rujnu 1792. te dolaskom Napoleona na vlast 1799.

Eiffelov toranj je izgrađen 1889. za svjetsku izložbu stogodišnjice francuske revolucije, kao "privremeni" prikaz vještine ahitektonskog inženjerstva, ali ostao je najviša građevina na svijetu do 1930., te je najpoznatija znamenitost grada.

Kao važno naselje tijekom više od dva tisućljeća, Pariz je danas jedan od vodećih svjetskih poslovnih i kulturnih središta, s utjecajima na politiku, obrazovanje, zabavu, masovne medije, modu, znanost i umjetnost, što sve doprinosi statusu Pariza kao jednog od globalnih gradova. Pariz je, sa svojim brojnim znamenitostima, jedno od najpopularnijih svjetskih turističkih odredišta.

07/07/2016

Sedam svjetskih čuda je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u arhitekturi i građevinarstvu.

Prvi popis svjetskih čuda napisan je navodno između 150. i 120. godine prije nove ere, a odredio ga je grčki pjesnik Antipatros iz Sidona.
Svjetska čuda antike su : Keopsova piramida u Gizi (oko 2550 pr. Kr.), Semiramidini viseći vrtovi (Babilon, oko 600 pr. Kr.), Zeusov kip u Olimpiji (oko 440 pr. Kr.), Artemidin hram u Efezu (oko 550 pr. Kr.), Mauzolej u Halikarnasu (oko 350 pr. Kr.), Kolos s otoka Roda (oko 280 pr. Kr.) i Aleksandrijski svjetionik na otoku Faru pred Aleksandrijom (oko 280 pr. Kr.).

Do danas je ostala sačuvana samo Keopsova piramida pa je na današnji dan 2007. odabran novi popis putem izbora na web stranici n7w, a proglašen je u Lisabonu. Novih 7 svjetskih čuda su:

Kineski zid, Taj Mahal u Indiji, Chichen Itza u Meksiku, Machu Picchu u Peruu, Petra u Jordanu, Koloseum u Italiji te Krist otkupitelj u Brazilu.

Ova zaklada nije posebno podržana od strane UNESCO-a, ali je bez obzira protivljenju stručnjaka za novih 7 svjetskih čuda glasovalo 100 milijuna ljudi.

02/07/2016

Na današnji dan 1961, godine ugašen je život Ernesta Hemingwaya. On je sam sebi - presudio.

Hemingway je rođen 21. srpnja 1899. u predgrađu Chicaga. Kao sin dobrostojećeg liječnika stekao je odlično obrazovanje no, na kraju je, unatoč negodovanju roditelja, odlučio postati reporter, da bi potom kao vozač kola hitne pomoći otišao u Prvi svjetski rat. Nakon ranjavanja u Italiji i razočarenja u ljubavi vraća se kući i nastavlja se baviti pisanjem. Najprije objavljuje priče u novinama, zatim piše uzbudljive reportaže, te na kraju i romane. Bez obzira na njegovo hrabro izvještavanje s bojišta za vrijeme građanskog rata u Španjolskoj i Drugog svjetskog rata, on je bio čovjek koji je cijelo vrijeme snagu i sigurnost pokušavao naći u alkoholu.

Godine 1954. dobiva Nobelovu nagradu za književnost. Prije toga je već objavio brojna važna djela poput "Snjegovi Kilimandžara", "Kome zvono zvoni" i "Starac i more".

Kada je Hemingwey imao 29 godina, njegov je otac izvršio samoubojstvo. To ga je opterećivalo čitav život, ionako ispunjen depresijama, težnjom za uspjehom, alkoholom. Također je patio i od paranoja. Pred kraj života je bio uvjeren da američka tajna služba FBI budno prati svaki njegov korak zato što je simpatizirao s kubanskim vođom Fidelom Castrom.

U proljeće 1961. njegova ga je četvrta supruga Mary jednog jutra našla sa sačmaricom u rukama. Par dana kasnije u rano jutro uzeo je istu tu sačmaricu, stavio si cijev u usta i pritisnuo okidač. Obitelj je objavila da je bila riječ o nesretnom slučaju. Tek mnogo godina kasnije Mary je priznala da se radilo o samoubojstvu.

Kada se Ernest Hemingway ubio bio je star 61 godinu. I Hemingwayeva sestra Ursula i brat Leicester izvršili su samoubojstvo. Njegov sin Gregory je promijenio spol i 2001. godine umro je u ženskom zatvoru u Miamiju od srčanog udara. Unuka Margaux ubila se 1996. godine - dan prije godišnjice smrti svog svjetski poznatog djeda.

01/07/2016

Ivo Sanader je do svoje ostavke bio na glasu kao najuspješniji hrvatski premijer. Bilo je to vrijeme kad je ekonomija rasla tempom od oko 6 posto godišnje, javni dug je padao i na kraju njegova mandata iznosio je oko 35 %.

Ostavka koju je dao na današnji dan, 1. srpnja 2009., svega oko godinu i pol nakon izbora, bila je potpuni šok za sve. Iako je imao velikih problema u drugom mandatu, zbog svjetske krize koja tada još doduše nije ozbiljno zahvatila Hrvatsku, pa i sa Slovencima koji su uspješno minirali hrvatski ulazak u EU, pravi razlozi tog šokantnog čina nikad nisu razjašnjeni. On sam je insinuirao da je ostavku dao zbog Slovenaca, no već u vrijeme ostavke se govorkalo da su ga na to prisili Nijemci, odnosno Merkel.

Nakon što mu je Hrvatski sabor skinuo imunitet, izdana je tjeralica: optužen je za udruživanja za počinjenje kaznenog djela i zlouporabu položaja i ovlasti. Sanader, tada u bijegu u Austriji, poručio je kako je spreman vratiti se u Hrvatsku, no austrijska ga je policija presrela idućeg dana kad se vraćao u Insbruck iz Münchena, gdje je pokušao kupiti kartu za let za Washington, ali mu je kupovina odbijena zbog izdane tjeralice. Nekoliko sati nakon toga uhitila ga je austrijska policija na naplatnim kućicama kod tunela Tauern. Unatoč tome, on je tvrdio da nije bježao već da je bio na “službenom putu”.

Hrvatska se, zajedno sa Sanaderom, našla na medijskom stupu srama: bivši premijer je pokušao pobjeći od pravde.

Sudac Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić 20. studenog 2012. donio je presudu kojom je Sanader proglašen krivim u slučajevima Hypo i INA-MOL. Optuženi Ivo Sanader kriv je što je od 1994. godine do 11. ožujka 1995. godine u Zagrebu dogovarao visoke kamatne stope na kredite u zemlji koja je teško nalazila banke kod kojih bi se zadužila.

U ožujku 2014. Sanader je proglašen krivim za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki preko agencije Fimi Media.

Presudom zagrebačkog Županijskog suda osuđen je na zatvorsku kaznu od ukupno devet godina jer je kao predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade RH organizirao kriminalnu grupu radi ilegalnog financiranja stranke, ali i radi vlastitog bogaćenja.

Istom presudom sudsko vijeće pod predsjedanjem sutkinje Ivane Čalić Sanaderu je oduzelo “ilegalno stečenu korist” u iznosu od 15,2 milijuna kuna.

Kažnjen je financijski i HDZ, što je protumačeno kao osuda HDZ-a kao zločinačke organizacije.

Pored ova tri slučaja, Sanaderu se sudi i za slučaj “Planinska”, odnosno za pogodovanje HDZ-ovom zastupniku Stjepanu Fioliću prodajom zgrade u Planinskoj ulici Ministarstvu regionalnog razvoja te prodaje HEP-ove struje po povlaštenoj cijeni Diokiju i TLM-u.

Ivo Sanader podnio ostavku!

30/06/2016

Noć dugih noževa je naziv za smrtonosnu čistku i krvoproliće kojeg je zapovjedio Adolf Hi**er na današnji dan 1934.

Prije dolaska na vlast, Hi**er je imao pouzdanike koji su bili u sastavu zloglasnih SA odreda. Vodio ih je Ernst Röhm. Nakon što je došao na vlast, SA odredi Hi**eru više nisu bili potrebni. Vodeći pripadnici SA odreda osjećali su da ih je Hi**er iskoristio i zatim odbacio. Osim toga on se želio dodvoriti visokim njemačkim vojnim časnicima iz Reichswehra koji su prezirali SA.

Kada se Röhm osilio, Hi**eru je rečeno da se protiv njega kuje urota. Vidjevši lažne dokaze, on je odobrio odmazdu.

Sukobljene strane su bili Röhm na jednoj strani, a na drugoj Hi**erovi oligarsi: Joseph Goebbels, Hermann Göring, Heinrich Himmler i Reinhard Heydrich.

Fanatični ubojice iz redova SS-a napali su vođe SA odreda, političare i druge neistomišljenike. Hi**er je pred Nijemcima opravdao ubojstva lažnim tvrdnjama da je vodstvo SA pripremalo državni udar.

Službeno je ubijeno 77 visokih časnika SA, ali smatra se da ih je bilo i više od 400. Ova čistka bila je nagoviještaj Holokausta i Kristalne noći. Naziv pokolja dolazi od bitke iz mita o kralju Arthuru. Nakon toga uloga SA u životu nacističke Njemačke se sve više minorizirala, a najveći broj pripadnika SA pristupio je u Reichswehr koji je preobražen u Wehrmacht.

29/06/2016

Prije nešto više od jednog stoljeća umro je Alfred Nobel, švedski kemičar i industrijalac. Postao je poznat još za života, najviše po izumu dinamita (1866.). Proizvodnjom eksploziva stekao je poprilično bogatstvo, no mučila ga je spoznaja da se oni, iako namijenjeni uporabi u rudarstvu i građevinarstvu, sve više koriste u ratne svrhe. Godinu dana prije smrti sastavio je oporuku kojom je odredio da se veći dio njegova bogatstva, u obliku nagrada, iskoristi za poticanje znanstvenog i umjetničkog rada i uspostavljanje mira u svijetu.

Slijedeći Nobelovu oporuku 29. lipnja 1900. utemeljena je Nobelova zaklada. Zaklada čuva i ulaže kapital od kojega se svake godine izdvajaju sredstva za Nobelovu nagradu.

Ta se nagrada danas dodjeljuje u 6 kategorija: za fiziku, fiziologiju i medicinu, kemiju, književnost, gospodarstvo, te nagrada za mir, a iznosi nešto više od 1 milijun eura.

Treba istaknuti dvojicu hrvatskih nobelovaca koji su tu nagradu dobili za kemiju: Lavoslav Ružička (1939.) i Vladimir Prelog (1975.), te Ivu Andrića, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost (1961.).

28/06/2016

Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama. Mirovni ugovori sklopljeni su na Mirovnoj konferenciji koja je održana 1919.-1920. godine u dvorcu Versailles kraj Pariza. Vodeću ulogu pri sklapanju versajskog ugovora imale su sile Antante: Velika Britanija, Francuska, SAD i Italija. Američki predsjednik Wilson zalagao se da države svoje probleme rješavaju razgovorima, a ne ratom. Smatrao je da se to može postići ako se Njemačkoj pruži ruka pomirenja, te ako mirovni ugovori budu pravedni za sve. Svoje ideje iznio je u poznatom programu nazvanom "14 točaka". Nasuprot njemu, Francuzi su željeli Njemačku kazniti i tako je do kraja oslabiti da ne može više predstavljati prijetnju. Britanci iako bliži francuskim shvaćanjima, ipak su htjeli održati ravnotežu snaga u Europi. Italija je prije svega htjela proširiti svoj teritorij na račun zemalja bivše Austro-Ugarske.

28. lipnja sklopljen je mirovni sporazum s poraženom Njemačkom. Ona je ovim ugovorom izgubila mnogo: kolonije po svijetu (Afrika, Azija, Pacifik) te teritorij u Europi, morala je snositi isključivu krivicu za izbijanje Prvog svjetskog rata te isplatiti reparacije u vrijednosti od 32 milijarde maraka, izgubiti cijelu ratnu mornaricu i smanjiti vojne snage na 100,000 vojnika. Ovim ugovorom morala je prepustiti velik dio svog teritorija saveznicima te joj je bila ograničena proizvodnja oružja, što ju je prisililo na razdoblje ne ratovanja sve do dolaska Hi**era na vlast kad ju je on naoružao "do zuba". Njemačka je morala priznati samostalnost Austrije.

Uvjeti Versajskog sporazuma bili su teški, i Nijemci su ga prezirali. Za mnoge Nijemce Hi**er je bio izbavitelj države iz teške ekonomske krize koja je harala u to doba, kao i osoba koja se javno izražavala za ignoriranje obveza Versajskog sporazuma. Hi**er je to dobro znao, te je iskoristio takve osjećaje i pretvorio ih je u glasove. Isprva, zbog jednostavne retorike oko krivljenja svjetskog Židovstva nije dobio mnogo glasova, no rafiniranjem svoje političke poruke kombiniranjem antisemitskih ideja skupa s kritiziranjem stanja Njemačke zbog Versajskog poretka, nacisti su polako počeli osvajati glasove na izbornim mjestima.

28/06/2016

Na današnji dan 1914. Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna, je u Sarajevu, u dobro organiziranom atentatu, upucao austrijskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Bio je to izravan povod Prvom svjetskom ratu jer je Austro-Ugarska zatražila zadovoljštinu od Srbije, i kad je nije dobila, počela je ratne operacije na Balkanu koje su u rat uvukle i druge suprotstavljene europske velesile.

Prvobitni uzroci za planiranje i izvođenje Sarajevskog atentata leže još u 1878. godini, točnije u odlukama donešenim na Berlinskom kongresu kada je Austro-Ugarska dobila pravo okupirati Bosnu i Hercegovinu na trideset godina protivno vanjskopolitičkim interesima Srbije koja je također htjela anektirati tu tadašnju tursku pokrajinu. Formalno Bosna i Hercegovina je i dalje ostala turska pokrajina, ali sada pod vojnom kontrolom Austro-Ugarske.

Prijateljski odnosi između Beograda i Beča potrajali su sve do završetka vladavine Obrenovića u Srbiji. Dolaskom na vlast Petra I. Karađorđevića 1903. godine, politički ciljevi su se počeli mijenjati te je Srbija zahladila odnose s Austro Ugarskom, a saveznika našla u Rusiji i Francuskoj.

1908. Austrija je aneksijom Bosne i Hercegovine izazvala svjetsku krizu, a kasnije, u balkanskim ratovima, ojačale su i velikosrpske pretenzije na južnoslavenske pokrajine Austro-Ugarske što je bilo u suprotnosti s idejom Franje Ferdinanda da Austro Ugarsku monarhiju reformira u Austrijsko - Mađarsko - Slavensku uniju.

Ubojstvo u Sarajevu pokrenulo je Austro-Ugarsku u rat protiv Srbije. Ubrzo potom Rusija je objavila rat Austro-Ugarskoj, a Njemačka Rusiji i Francuskoj čime je započeo Prvi svjetski rat.

25/06/2016

Drama bivše Jugoslavije dosegla je vrhunac u proljeće 1991. Hrvatska i Slovenija još su godinu dana prije toga izglasale svoju suverenost i održale prve slobodne parlamentarne izbore. Međutim u to doba riječi suverenost i nezavisnost nisu se poistovjećivale.

Zagreb i Ljubljana tražili su miran način za razdruživanje od Jugoslavije, pa je zato politički prostor za eventualnu konfederaciju suverenih republika ostao otvoren. Bila su to pravila igre koja su nametale i svjetske sile. Međutim, Srbiju i Crnu Goru zanimala je jedino hegemonija pod maskom nove moderne federativne Jugoslavije, pa su pregovori blokirani.

U takvim okolnostima Hrvatska je 19. svibnja izašla na referendum, na koji se odazvalo 83,5 posto biračkog tijela. Od toga broja čak 93,2 posto zaokružilo je listić DA za hrvatsku suverenost.

Uslijedio je jedan od najznačajnijih hrvatskih povijesnih događaja: dana 25. lipnja 1991. sastao se Hrvatski sabor i jednoglasno izglasao Deklaraciju o samostalnosti Hrvatske. Republika Hrvatska i službeno je postala samostalna suverena država, a šesteročlana federalna jugoslavenska zajednica tada je i pravno prestala postojati. Predsjednik Sabora Žarko Domljan tom prigodom je rekao: Rođena je država Hrvatska!

Nekoliko sati kasnije identičnu je odluku donijela i Skupština Slovenije. Neposredno nakon toga jugoslavenska vojska napala je Sloveniju, a 3. srpnja jugoslavenski tenkovi su ušli u Baranju.

Europa i svijet nisu s oduševljenjem dočekali odluku Hrvatskog sabora i Skupštine Slovenije, jer svijet je još uvijek predlagao novu Jugoslaviju, u koju povratak nije bio moguć.
U prosincu 1991. Njemačka je samostalno priznala Hrvatsku, a novu političku stvarnost u siječnju 1992. priznala je cijela Europa, a potom i cijeli svijet.

23/06/2016

Gustav Krklec se smatra jednim od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Rođen je na današnji dan 1899. godine u malom mjestu Udbinju pored Karlovca te se obitelj ubrzo nakon njegovog rođenja odselila u Hrvatsko Zagorje.

U Zagrebu, Varaždinu i Susku je završio školu, a nakon toga se odlučio upisati studij filozofije u Zagrebu, a potom i u Beču i Pragu. Djetinjstvo koje je proveo u Hrvatskom Zagorju u velikoj je mjeri utjecalo na njegovo književno stvaralašvo i pjesme po kojima je bio najpoznatiji.

Napisao je mnogo knjiga poezije i proze za odrasle, a osim toga je objavio i nekoliko knjiga za djecu. Odlučivši pisati i za mlađu publiku, Krklec je objavio "Telegrafske basne" koje su mu donijele najveću popularnost.

Telegrafske basne su nastale zahvaljujući njegovoj kćeri kada je pokazujući slikovnice o životinjama, ispod svake slike odlučio nadopisati po četiri stiha kako bi knjiga bila još zanimljivija. Nakon nekog vremena je prikupio sve što je nadopisao i nastala je zbirka zbog koje je stekao titulu najboljeg hrvatskog pisca za basne. Umro je 1977. godine u Zagrebu.

Napisao je i objavio razna djela: "Beskućnici", "Lirika", "Nove pjesme", "Tamnica vremena", "Srebrna cesta", "Noćno iverje", "Darovi za bezimenu", "Pisma Martina Lipnjaka iz provincije".

22/06/2016

22. lipnja - Dan osnivanja sisačkoga partizanskog odreda i njegov odlazak u borbu Republika Hrvatska obilježava kao svoj blagdan - Dan antifašističke borbe koja je donijela uspostavu federalne hrvatske države i uvrstila je u red pobjednika u 2. svjetskom ratu.

Rano ujutro nacistička Njemačka na širokoj fronti prema Lenjingradu, Kijevu i Moskvi napala je Sovjetski Savez i tako prekinula kratkotrajno savezništvo Hi**era i Staljina. Na vijest o tome događaju, bez ikakvih naloga sa strane, sisački Hrvati, komunisti i antifašisti krenuli su pod vodstvom Vlade Janjića Cape u šumu, u borbu s Pavelićevom Nezavisnom Državom Hrvatskom i fašizmom.
Do tog trenutka, službeno u sklopu Kominterne, kao glavni neprijatelj komunista nije bila označena fašistička osovina, nego zapadne imperijalističke zemlje. Ipak, hrvatski domoljubi, komunisti, nisu čekali proglase i pozive koji su kasnije zaredali. Krenuli su u akciju, svjesni velikog preokreta na istoku, ali i potrebe da u nacionalno-oslobodilačkoj borbi pridonesu slomu fašizma i stvaranju nove državne zajednice - federativne Jugoslavije, u kojoj će, kako su se nadali, i Hrvatska biti ravnopravna federalna država.

Iako u Hrvatskoj tada nije bilo uvjeta za pokretanje ustanka širokih razmjera, ipak je bilo komunista i Hrvata koji su antifašistički mislili i gradili budućnost na demokratskim osnovama. U svome tromjesečnom djelovanju u šumama oko Siska 1. partizanski odred u Jugoslaviji izvršio je nekoliko diverzija na željezničku prugu i telegrafsko-telefonske linije, te organizirao ilegalni i propagandni rad u Sisku i okolnim selima.

Sastavljen isključivo od Hrvata, odred je razbijao nacionalnu podvojenost što su je stvorile ustaše, pa je njegov kasniji dolazak na Baniju imao velikog odjeka među tamošnjim srpskim pučanstvom. Počevši od Siska kroz teške godine rata, ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. To je omogućilo stvaranje hrvatskog antifašističkog sabora ZAVNOH-a i konstituiranje federalne države Hrvatske koja je izašla iz rata kao pobjednik na strani savezničkih demokratskih snaga.
Poslije partizanske borbe utvrđene su i granice Hrvatske, a vraćeni su joj i oteti dijelovi - Istra, Rijeka, Zadar i jadranski otoci. No, Hrvatska nije mogla ostati u sklopu jugoslavenske federacije zbog neravnopravnog položaja.