Putujmo Hrvatskom (2024)

17/09/2020

“Slavonija nije samo plodna prirodnim plodovima nego i bogatom građom za romane.”

- Marija Jurić Zagorka

📷 Samir Kurtagic

27/08/2020

Smještaj u Hrvatskoj. Baranja.
GDJE I ZAŠTO ODSJESTI U BARANJI

Možda vam misao o putovanju trenutno nije najprimamljivija. Unatoč tomu, maštati se može uvijek, a možda i početi kovati nove planove za neko buduće vrijeme.
Možda je potreba za odmorom i bijeg od svega, čak i pandemije, jača od ičega pa bi rado zbrisali na mjesto gdje nema gužvi, buke i svega onog od čega želite pobjeći.
Možda ionako niste bili neki obožavatelj grupnih putovanja.
Možda još nikada niste posjetili Baranju, a toliko ste već čuli o njoj.
Koji god 'možda' bio u pitanju, predlažemo da to učinite i napokon je posjetite.
Istražite baranjska sela, upoznajte njihovu tradiciju, arhitekturu, ljude, kulturu… Saznajte što je pustara ili čikl. Ako još niste do sada, odite na jahanje, prošećite kroz vinograde, polja, park prirode ili pokraj Dunava.
Tradicionalna hrana i lokalna baranjska vina samo su bonus koji će vas opustiti i potpuno relaksirati.
A na kraju dana, kad budete sretni, umorni, siti i možda malo pijani, pardon opijeni 😉, uvucite se u postelju i zahvalite sebi što ste poslušali naš savjet i za odmor izabrali baš Baranju.

Naša preporuka: privatni smještaj Podrumi Kolar
Ukratko: tri dvokrevetne sobe nose nazive po sortama grožđa - Sauvignon, Chardonnay i Kadarka. Svaka soba ima svoje kupatilo s ručnicima i sušilom za kosu. Sobe su klimatizirane, imaju besplatan bežični internet, centralno grijanje, TV + satelitski program te zajedničku terasu i parking.
Razlozi za preporuku: gostoljubivi domaćini, ugodne sobe, vinski podrum sa sjajnim vinima i tradicionalni baranjski doručak, individualni izleti

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

13/08/2020

O Bezimena, mi ćemo se sresti
jedanput negdje na dalekoj cesti,
bjegunci bijedni, beskućnici raja,
bez praga rodnog i bez zavičaja.

I naše oči, nekad žive vatre,
kružit će tuđim krajem ko da snatre.
Naš susret bit će samo ruku stisak.

Trenutak šutnje. Pozdrav. Ili vrisak?
Krvavi vrisak, što su prošli dani
i što smo na tom strašnom putu strani.

- Gustav Krklec, Susret

FOTO DANA: Samir Kurtagic

07/08/2020

Kultura i umjetnost Hrvatske. Izložba fotografija.

FOTO ZAPISI NAJ FESTIVALA URBANE KULTURE I ADRENALINSKOG SPORTA U HRVATSKOJ

Kao najava jednog jedinstvenog festivala, koji se više od 20 godina održava u Osijeku, a na kojeg bi Osječani doista trebali biti ponosni, otvorena je izložba fotografija i to na otvorenom, u Sakuntala parku.
Riječ je o Festivalu ekstremnih sportova - Pannonian Challenge.
Uoči 21. održavanja ovog do srži urbanog događaja, izložba je savršen uvod u još jedan PC, koji će se unatoč novonastalim uvjetima održati i ove godine.
Domaćin i organizator izložbe “Retrospektive Pannoniana” jedan je od osnivača Pannonian Challengea i urednik fotografije Putujmo Hrvatskom - Samir Kurtagić. Ovaj osječki fotograf je s drugim fotografima, Marinom Lončarom, Marinom Stuparom, Dubravkom Milinkovićem, Vedranom Marbanovićem i Nikolom Predovićem, zabilježio neke od antologijskih trenutaka s prethodnih PC događanja.

Izložba je otvorena od petka do nedjelje, svakog tjedna do završetka festivala, znači od 07.08. – 09.08. i 14.08. – 16.08.

Jedna od najljepših osječkih lokacija, nadasve zanimljivi kadrovi fotografija i šetnja na otvorenom zraku bi trebali biti dovoljan razlog za posjet izložbi i upoznavanje s ‘najadrenalinskijim’ festivalom u Hrvatskoj.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

01/08/2020

I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče
Svoj trohej zaglušljivi, svoj zvučni, teški jamb…
Podne je. – Kao voda tišinom razl’jeva se.
Sunčani ditiramb.

- Vladimir Nazor

FOTO DANA 📷 Samir Kurtagic

26/07/2020

Urbana kultura Hrvatske. Kinematografi u Osijeku.

KINA NAŠE I VAŠE MLADOSTI: URANIA, EUROPA I SLAVIJA

Ne znam koliko će se Osječanki i Osječana na spomen starih osječkih kina prisjetiti dragih trenutaka koje su dijelili sa svojim ljubavima, prijateljima i obiteljima. Vjerujem puno.
Suvremeni način života nametnuo je stil u kojem se društveni život danas uglavnom odvija u trgovačkim centrima. Tako su kina, odnosno multipleks kina, kao i trgovine, ponuda pića i hrane preselili na gradske periferije, povlačeći život iz grada sa sobom. Preuzeli smo bezlične navike, a sve zbog nedostatka vremena i pomalo lijenosti te prihvatili prednosti centara u kojima nam je sve na dohvat ruke.
Dopustili smo tom 'virusu društvenog života' da gradsku kulturu stavi na respirator. Dopustili smo da neke lijepe navike koje nas vežu uz svoj grad padnu u zaborav, u korist košnica šljaštećih trgovina koje nam prazne džepove, ali zauzvrat ne pune srce i dušu.
U to ime, u ime nekih starih vremena, podsjetimo se tri najpoznatija kina u Osijeku.

🎥 KINO URANIA secesijsko je remek-djelo osječkog arhitekta Viktora Axmanna u kojem je prva kinematografska predstava bila prikazana 19. rujna 1912. godine. Zgrada kina bila je sagrađena u samo šest mjeseci, a sam je Axmann bio nagrađen za njezin arhitektonski projekt na Prvoj međunarodnoj kino izložbi u Beču. Uz kino "Urania" veže se i intrigantna priča o masonima i osječkoj masonskoj loži „Budnost“. Kino „Urania“ jedino je staro kino u kojem se još prikazuju filmovi.

🎥 KINO EUROPA počelo je s radom četrdesetih godina prošlog stoljeća. Točnije, braća Fleissig otvorila su ovo kino 1939. godine, a prva je projekcija bila prikazana 14. Kolovoza 1940. godine. Zgrada je djelo osječkog arhitekta Ljudevita Pelzera te predstavlja najljepši primjer osječke moderne arhitekture. Kino je kroz povijesti nosilo nekoliko imena: „Korzo“, „Crvena zvijezda“ i „Europa“. Danas je dvorana u kojoj se održavaju kulturno-glazbeni programi.
Obje zgrade zaštićene su kao spomenici kulture, kojima upravlja trgovačko društvo „Kinematografi Osijek“.

🎥 Zgrada KINA SLAVIJA nalazi se u Donjem gradu, u Cvjetkovoj ulici. Kao kinematograf djelovala je od dvadesetih godina 19. stoljeća do devedesetih 20. stoljeća. Zgrada kina "Slavija" sagrađena je u art déco stilu prema projektu arhitekta Dionisa Sunka iz Zagreba. Danas je ova zgrada u privatnom vlasništvu i na veliku žalost u derutnom stanju.
Kroz povijest su u Osijeku djelovala još neka kina poput kina Royal Biografy („Zvečevo“), Narodnog kina („Apolo“) i dr.

Drage Osječanke i Osječani, u koje ste vi gradsko kino najradije išli?

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

22/07/2020

Volio bih da me voliš
da budem cvijet u tvojoj kosi.
Ako si noć, ja ću bit zora
i bljesak svjetlosti u rosi.

- Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš

FOTO DANA 📷 Samir Kurtagic

17/07/2020

Ideje za izlet. Naša preporuka.

SKROVITA MJESTA JEDNOG BARANJCA

Kad putujete, kad obilazite i upoznajete mjesto koje ste odlučili posjetiti, najčešće idete već dobro utabanim putevima. Najvjerojatnije ste prije polaska, 'proguglali' par informacija ili pitali prijatelje, koji su tamo već bili, za par savjeta.
U tom slučaju vidjet ćete najvjerojatnije što i svi, napraviti slične, ako ne i iste fotografije ili selfie. Bit ćete još jedan turist u nizu.
Neki vole biti dio mase, dio niza, tako se osjećaju sigurni. I to je u redu.
Neki su pomalo avanturisti, vole otkrivati nova, skrovita mjesta, stranputice i radije uživaju u zvukovima prirode i mjestima na kojima nema gužve. I to je u redu.

Ako ste radoznali i željni drugačijih doživljaja, javite se Podrumi Kolar. S njima ćete doživjeti Baranju na jedan poseban način. Mi jesmo. Doista. Uživali smo u prekrasnoj prirodi, baranjskim specijalitetima, vinu i što je najvažnije, sjajnom društvu domaćina.

Baranja je sama po sebi bajkovita, ali nikad onoliko i nikad onako kao kad vas u njezine tajne uputi Baranjac.

✍ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

14/07/2020

Raznolikost Hrvatske. ERDUT, Slavonija

VINIMA OKUPANA DUNAVSKA TAJNA

Nekima će prva asocijacija na Erdut biti Dunav, nekima vino, a mi smo, radoznali kao i uvijek, otkrili još nekoliko zanimljivosti o ovom biseru s Dunava 🍇

1. Erdut se smjestio na plodnom, lesnom uzvišenju koje rijeka Dunav obavija unutar svog 600 m širokog meandera tako da ostavlja dojam poluotoka pa ga često upravo tako i nazivaju, dunavski ili vinski poluotok. Proteže se u pravcu između istoka i zapada na obroncima Erdutsko-Daljske planine.
2. Erdut kao dio slavonskog triptiha Erdut – Aljmaš – Dalj, pored priče o vjerskom turizmu u Aljmašu i kulturno-povijesne u Dalju, priča zanimljivu priču o vinima.
3. Prvi se put Erdut spominje 1192., čak četiri godine prije 35 km udaljenog Osijeka, potom 1332. godine kao Erdöd i 1472. godine kao Castellum Erdeed. Ime najvjerojatnije potječe od mađarskog jezika, erdő – šuma i út – put, što bi značilo šumski put.
4. Srednjovjekovna ERDUTSKA UTVRDA s kraja 15. stoljeća nalazi se na uzvisini od 70 metara iznad Dunava. Od utvrde su ostale ruševine okrugle kule, glavne četvrtaste kule i zida. Glavnoj kuli izmijenjen je izvorni izgled u 19. stoljeću u svrhu gradnje grobnice plemićkih obitelji Adamović i Cseh.
5. Godine 1730. Erdut dolazi pod vlast baruna Johanna Baptiste Maximiliana Zuanya koji je u Erdutu izgradio danas najstariji vinski podrum u ovom vinogorju.
6. DVORAC ADAMOVIĆ-CSEH - prizemna je građevina s jednokatnim sjeverozapadnim krilom, a građena je u nekoliko faza. Godine 1778. Ivan Kapistran I. pl. Adamović Čepinski u Slavoniji je između ostalih posjeda kupio i Erdut od Ivana Palffya. Dvorac svoj konačni izgled dobiva u drugoj polovici 19. stoljeća kada postaje mjesto kojeg su F***y pl. Adamović Čepinske i njezin suprug Ervina pl. Cseha izabrali za život.
7. Na dva kilometra dugoj POUČNOJ STAZI ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA U ERDUTU, nalazi se i 226 ‘stepenica zdravlja’ koje počinju kod kule, a završavaju na samom Dunavu. Na poučnoj stazi nalazi se vidikovac Orao štekavac, razgledišta Čaplja danguba i Čubasti gnjurac, kao i niz vrtnih elemenata, klupe i poučne table. Značajni krajobraz Erdut zaštićen je od 1974. godine.
8. ERDUTSKO VINOGORJE proteže se u smjeru istok-zapad, od Aljmaša preko Erduta do Dalja, uz desnu obalu Dunava. Jedno je od tri hrvatska podunavska vinogorja i jedino koje se nalazi u Slavoniji. Druga dva su u Baranji i Srijemu.
9. NAJVEĆI PLANTAŽNI VINOGRAD U HRVATSKOJ su Erdutski vinogradi d.o.o., površine 490 hektara. Ovdje se nalazi i NAJVEĆA BAČVA u Europi, ako ne i svijetu, u kojoj se još uvijek drži vino.
10. ERDUTSKA VINSKA BAČVA upisana je u GUINNESSOVU KNJIGU REKORDA - ukupne je zapremine 75 000 litara. DIK Đurđenovac izradio je 1989. godine od 150 godina stare hrastovine, čije su se hrastove duge, debljine 22 cm sušile 10 godina. Ukrašena je drvorezom, reljefom na kojem su lokalni umjetnici radili tri mjeseca.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

12/07/2020

“Postoje dvije smrti.
Ona odlaska i ona ostanka.”
― Irena Vrkljan, Protokol jednog rastanka

FOTO DANA
📷 Samir Kurtagic

09/07/2020

Tradicija Hrvatske. Kulturna baština.

ZNATE LI ŠTO JE ČIKL?

Čikl je riječni, ribarski čamac koji se u Hrvatskom srednjem Podunavlju, odnosno Slavoniji, Baranji i Srijemu koristi još od kraja 17. stoljeća.
Za čikl možemo zahvaliti Podunavskim Nijemcima koji su se u ove krajeve počeli doseljavati nakon minulih ratnih opasnosti i oslobođenja od osmanske vlasti. Gospodarski razvoj u to vrijeme bio je okrenut prema poljoprivrednim djelatnostima te su se u potrazi za poslom, između ostalih, doseljavali obrtnici, trgovci i ratari iz južne Njemačke (Schwaben) koje je domaće stanovništvo nazvalo Švabama.

Zahvaljujući velikim rijekama Dunavu, Dravi i Savi, ribolov je bio značajna gospodarska grana pa je vještina izrade ribarskih čamaca pridošlih njemačkih zanatlija bila više nego dobrodošla. Čikl švapskih majstora, u svom izvornom obliku, zadržao se do polovice 20. stoljeća. Zbog raznih uvjeta i potreba vezanih uz ribarstvo ovog kraja, nastale su njegove inačice poput kopačkog i vukovarskog čikla, kao i lovački, jeger čikl i laptaš, čikl za ribolov s mrežom. Kao najzahvalniji materijal za izradu čikla pokazao se hrast.

Tradicijski je čikl bio predviđen za jednu osobu, ribara koji je s ribarskom opremom sjedio u krmenom dijelu, dok je prednji dio bio predviđen za držanje ulovljene ribe.
Tijekom vremena, čikl je mijenjao svoj izgled i funkciju, osobito nakon pojave brodskih motora i turista.

Ne znam jeste li se ikada imali priliku voziti u čiklu, ali ja jesam. Uz čikl me vežu drage uspomene iz djetinjstva i ljeta koja smo provodili u Baranji. S vremena na vrijeme, posudili bi od lugara iz Batine čikl pa se vozali Karašicom prema Dunavu. Tata bi veslao, tražeći savršeno mjesto za pecanje jer je uvijek imao nos za mjesta gdje su 'grizle' ribe. Meni je pecanje uvijek bilo na smrt dosadno, ali sam uživala u tim vožnjama dunavskim rukavcem. Tata bi često znao komentirati kako mu je draže veslati i uživati u zvukovima prirode nego slušati buku brodskog motora.
Na kraju krajeva, to bi bila i poruka.
Čuvajmo prirodu i čuvajmo tradiciju Lijepe Naše, ne samo zbog budućih generacija, već i samih sebe.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

06/07/2020

FOTO DANA

Vrckavi slavonski bećarac:

Kaži meni golubice bijela:
– Koliko si ljubila švalera?
- Tri put sedam i još osam, eto koliko sam. Ti se sjeti da si trideseti.

Napišite nam u komentaru, koji je vaš najdraži bećarac?

📷 Samir Kurtagic

05/07/2020

ŽIVOTNI STIL U HRVATSKOJ. UNESCO - NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA.

MEDITERANSKA PREHRANA NA HRVATSKOM DIJELU JADRANA

Možda niste znali da Mediteranska prehrana pod zaštitom UNESCO-a ne predstavlja samo prehranu u zemljama Mediterana. Zapravo je riječ o terminu koji uključuje vještine, znanje, praksu i tradiciju vezanu uz prijenos hrane od njezinog izvora, kao što su kopno i more, do stola. To uključuje ribolov, usjev i žetvu te obradu, pripremu, skladištenje i ono najvažnije i konzumaciju hrane. Osim dolaska do hrane, njezine obrade i konzumacije, mediteranska prehrana promiče i druženje tijekom objeda, koje zapravo čini okosnicu mnogim društvenim običajima i pučkim feštama te tradiciji koja se pak prenosi dalje, na nove generacije. Posebnu ulogu u očuvanju i prenošenju znanja i stručnosti vezanih uz običaje i tradiciju imaju žene.

OD ČEGA SE SASTOJI TIPIČNA MEDITERANSKA DIJETA?
Mediteransku dijetu karakterizira prehrana koja se uglavnom sastoji od maslinovog ulja, žitarica, svježeg ili suhog voća i povrća, umjerene količine ribe, mliječnih proizvoda i mesa, začina i naravno vina.

JESTE LI ZNALI da riječ ‘dijeta’ dolazi od grčke riječi ‘diaita’ što znači NAČIN ŽIVOTA.

Lista zemalja uključenih u mediteransku prehranu su: Italija, Grčka, Cipar, Španjolska, Portugal, Maroko i naravno, Hrvatska. Nositelji mediteranske prehrane u Hrvatskoj su otoci Brač i Hvar.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

02/07/2020

Fauna Hrvatske. Zaštićene vrste.

UPOZNAJTE NAJMANJU ŽABU U EUROPI

Gatalinka ili kreketuša zbog svoje dužine od samo 3 - 5 cm nosi titulu najmanja je žabe u Europi. Na vrhovima prstiju ima male loptice kojima se 'lijepi' za površinu biljaka. Ova se žabica voli penjati uz drveće, tako da na engleskom jeziku nosi ime Tree frog. Voli i sunčane rubne dijelove šume, močvare, vlažne livade i šikare pa je posebno Park prirode Kopački rit idealno stanište za gatalinke.
Kreket skupine mužjaka može se čuti na udaljenosti i do jednog kilometra. Ime je u Hrvatskoj dobila upravo zahvaljujući kreketanju, posebno nakon dugog sušnog perioda, najavljujući kišu.

Gatalinka se u Hrvatskoj približava statusu ugrožene vrste te pripada u skupinu strogo zaštićenih vodozemaca.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

30/06/2020

Ideje za izlet. Naša preporuka.

KUŠANJE VINA U BARANJSKOM VINOGRADU

Jedino brdo u Baranji ima nekoliko imena, kao na primjer Baranjsko brdo, Baranjska planina, Bansko brdo ili kosa, dok se u rimsko doba zvalo Zlatno brdo, odnosno Mons Aureus (ne zbog zlata, već zlatne boje vina).

Baranjsko brdo prekriveno je prekrasnim pejzažima i vinogradima. Sredinom brda nekada je od Belog Manastira do Batine prolazila rimska cesta, koju su stoljećima poslije obnovile Osmanlije. Ta cesta je do danas u narodu ostala poznata pod nazivom Turski put.

Svi koji vole vino mogu ga kušati u brojnim vinarijama i restoranima u Baranji. Za sve koji vole prirodu i biti na otvorenom, za sve koji nikada nisu prošetali vinogradom, Podrumi Kolar pobrinuli su se da Baranju dožive i na taj način, na kušanju vina u njihovom vinogradu.

Vjerujte nam, stajati na visoravni i uživati u pogledu i baranjskim delicijama, voziti se Turskim putem i upijati prirodne ljepote baranjskih polja i vinograda je neopisivo dobar osjećaj. Ja sam bila ushićena, onako kao kad sam bila dijete i kad mi je svijet još izgledao kao čudesno mjesto.

✍️ Senka Vlahovic
Majstor od 📷 je kao i uvijek Samir Kurtagic

29/06/2020

Rijeke u Hrvatskoj. DUNAV.

NA DANAŠNJI DAN 14 ZEMALJA SLIVA RIJEKE DUNAV SLAVE NJEGOV DAN

U čast tome, malo smo istražili i samo za vas napisali nekoliko zanimljivosti o ovoj rijeci čiji sliv obuhvaća najveću površinu Hrvatske.

1. Naziv Dunava vuče korijene od keltske riječi 'danu' koja znači – teći. Rimljani su ga zvali Danubius (ili Danuvius), kako su ujedno zvao i njihov riječnog bog. Engleski naziv za Dunav je Danube, ali se tako ne zove niti u jednoj državi kroz koju prolazi.
2. Dunav izvire u Crno šumi (Schwarzwaldu) u Njemačkoj, gdje nastaje spajanjem dviju rječica, Brege i Brigach. Ušće Dunava u Crno more čini deltu koja se većim dijelom nalazi u Rumunjskoj (pod zaštitom je UNESCO-a), a manjim u Ukrajini.
3. Dunav je dug 2.857 km, što ga nakon Volge čini drugom po veličini rijekom u Europi. Hrvatsku dotiče sa svojih 138 kilometara od ukupne duljine.
4. U Dunav utječe oko 300 pritoka, više od 30 ih je plovnih.
5. Države kroz koje prolazi ili ih razgraničava su Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldavija i Ukrajina.
6. Dunav u Hrvatsku ulazi kod baranjskog sela Batina, a izlazi kod Iloka. Najvažnija luka na Dunavu u Hrvatskoj je Vukovar.
7. Ušće rijeke Drave u Dunav nalazi se kraj Aljmaša, kao i Park prirode Kopački rit, jedno od najvećih močvarnih staništa koje je nastalo pod utjecajem ovih dviju rijeka izgleda te izgleda poput delte.
8. Uz inače bujno područje uz Dunav nekada je rasla stepska vegetacija, a jedan ostatak stepske livade nalazi se u Baranji, u mjestu Bilje.
9. Hrvatska je jedna od potpisnica Konvencije o zaštiti Dunava ( Danube River Protection Convention) od 1994. godine
10. Dunav je bio inspiracija mnogim umjetnicima. Izdvojit ćemo poznati valcer Na lijepom plavom Dunavu Johann Straussa i pjesmu Gdje Dunav ljubi nebo Josipe Lisac.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

28/06/2020

Plaže u Hrvatskoj.

Ljeto nam je stiglo u svakom smislu, po kalendaru i po temperaturi zraka. Ljetne vrućine najljepše je preživjeti osvježavajući se brčkanjem i kupanjem u moru, rijeci ili jezeru i opuštanjem na plaži.
Na sreću, Hrvatska je iznimno raznolika i po pitanju plaža te obiluje plažama svih vrsta:
- pješčanim, stjenovitim, šljunčanim, kamenitim pa i betonskim
- uz rijeke, more, jezera, bajere i bazene.
- javnim, privatnim, skrivenim...
Plaže se još mogu podijeliti na lokalne plaže, one u našoj blizini i plaže do kojih moramo putovati kako bi u njima uživali.

Javite nam gdje ćete se vi kupati ovo ljeto ⛱🌞🌊

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

26/06/2020

FOTO DANA

Bilo bi manje nezadovoljnika na svijetu kad bi ljudi o sebi razmišljali, naučili bi da im nezadovoljstvu nije kriv svijet, nego oni sami. Oni vode račun samo o onome što njima drugi ljudi čine i ne čine; što oni sami čine ili propuštaju činiti drugima, o tom ne misle. Životu pristupaju sa sasvim krivim očekivanjima, misle da su jedino stvoreni za to da bez truda budu sretni, od svijeta traže sve, a sami ne daju ništa.

- Jagoda Truhelka, U carstvu duše

📷 Samir Kurtagic

16/06/2020

Prirodna baština i ljepote Hrvatske. Park prirode Kopački rit.

TAJNE ŽIVOTA BARANJSKOG RITA

🌍 Baranja
Kopački rit nastao je djelovanjem dviju velikih rijeka Dunava i Drave koje poplavljivanjem područja parka stvaraju sprudove, ade i rukavce. Cijelo područje ima specifičan valoviti izgled zahvaljujući mjestima na kojima voda taloži nanose i mjestima koja produbljuje. Izgled se mijenja ovisno o količini vode koja ulazi i izlazi iz rita.

JESTE LI ZNALI?
1. Park prirode Kopački rit utemeljen je 1976. godine i najstariji je proglašeni park prirode u Hrvatskoj.
2. U parku se nalaze dva veća jezera - najdublje Sakadaš (7 m) i najveće Kopačko jezero.
3. Kopački rit najvrjedniji je Posebni zoološki rezervat u Hrvatskoj. Na ovom području zabilježeno je više od 2300 bioloških vrsta.
4. Zbog svog značaja kao obitavališta velikog broja ptica, uvršten je na Popis važnih ornitoloških područja Europe. U Kopačkom ritu obitava 300 različitih vrsta ptica, što je čak 80% vrsta zabilježenih u ornitofauni Hrvatske, a 140 vrsta redovite su ili povremene gnjezdarice.
5. Simbol Kopačkog rita je orao štekavac. Na ovom se području gnijezdi najveća populacija štekavca u cijelome porječju Dunava.
6. Kopački rit uvršten je na popis Ramsarskih područja (područja zaštićena Konvencijom o vlažnim područjima od međunarodnog značaja, osobito kao staništima ptica močvarica). Jedan je od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi.
7. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju.
8. Kopački rit izgleda poput delte. Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara, tzv. unutrašnju deltu - oblik kakav druge europske rijeke nemaju, što Kopačkom ritu daje poseban, čak i svjetski značaj.
9. Zahvaljujući valovitom mikroreljefu i različitim biljnim zajednicama Kopački rit izrazito je mozaičan. Poplavne doline pod šumom su bijele vrbe, na višim terenima su šume bijele vrbe i crne topole, a na najvišim su šume hrasta lužnjaka.
10. Popis flore sadrži više od 500 biljnih vrsta.

ŠTO RADITI U PP KOPAČKI RIT?
Ponuda aktivnosti u Kopačkom ritu doista je raznolika. Park možete upoznati i doživjeti tijekom vožnje turističkim brodom, čamcem ili kanuom. Možete i prošetati šetnicom Bijelog lopoča, promatrati ptice, iznajmiti bicikl, a u prvoj polovici rujna doživjeti nešto potpuno nesvakidašnje - riku jelena.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

15/06/2020

FOTO DANA

Ne znaš svoju stazu, jer je ne vidiš. Ali je čuješ kad razgovaraš s njom.

- Vesna Parun

📷 Samir Kurtagić

11/06/2020

Arhitektura Hrvatske. Secesija u Osijeku

ARHITEKTURA CVJETA KAD GOSPODARSTVO RASTE

Rezidencijalni niz jednokatnih i dvokatnih urbanih vila s predvrtovima u Europskoj aveniji u Osijeku, najcjelovitiji je secesijki niz ne samo u Hrvatskoj nego u i Europi. Osijek je krajem 19. i početkom 20. stoljeća gospodarski bio toliko snažan da ga je obilježila i arhitektura toga vremena. Industrijalizacija u punom zamahu otvorila je mogućnost graditeljstvu da se pokaže u svom punom sjaju. Tako su nastale jedinstvene građevine na području današnjeg centra grada.
Secesija u Osijeku bila je prisutna u arhitekturi i urbanizmu, ali i u umjetnosti - slikarstvu, kiparstvu te umjetničkom obrtu. Osijek tada prema građevinama koje su nicale nije zaostajao za carskim Bečom.
Secesija je stilski pravac koji se javio kao reakcija na eklekticizam i akademizam, inspiriran prirodom unio je eleganciju, profinjenost i ornamentalnost. Zahvaćena je bila cijela Europa, samo s drugačijim nazivima u pojedinim zemljama. U Francuskoj i Belgiji Art Nouveau, Njemačkoj Jugendstil, Italiji Floreale, Španjolskoj Modernismo, u SAD-u Art deco, Britaniji Modern Style...
Ljepota osječke secesije, najbolje se može doživjeti dolaskom u grad na Dravi, bogate povijesti, arhitekture, promišljenog urbanizma i stoljetnih parkova...
Vidimo se....

Voli vas vaša vinska mušica, nasmijana lica,
✍ Ivana & PH ekipica

📸 Samir Kurtagic

10/06/2020

Ljudi i riječi u Hrvatskoj.

PROĐI KROZ KAPIJU I SJEDI ZA BANAK NA DIVAN...

Ovoga vikenda u Baranji će domaćini za goste nakon ĐIRAVANJA, šetnje po dalmatinski, otvoriti KAPIJE (velika drvena ili metalna vrata) i pustiti ih u DVOR (vrt) i na TRIJEM (terasu). Istrijani će se popeti na BALADUR, na kojem su Baranjci postavili ASTAL (stol) I HOKLICE (stolac bez naslona), a Istrijanka će ugledati postavljen BANAK i sjesti na SKANJ. Gosti s juga primijetit će PITARE – posude s cvijećem. Dalmatinci će GUŠTATI i s Istrijanima ČAKULATI, a Šokci će s njima DIVANITI, zapravo svi će uživati razgovarajući. MUCAK će se maziti gostima oko nogu, a KEROVI će možda zalajati, Istrijan će se ustati i otići do BREKA baciti mu kost da prestane lajati....

Voli vas vaša vinska mušica, nasmijana lica,
✍ Ivana & PH ekipica

📸 Samir Kurtagic

08/06/2020

Događanja u Hrvatskoj. Mjesec vina - Dani otvorenih podruma Osječko-baranjske županije.

NEPOZNATO O POZNATOM U VINOGORJIMA

Pred nama je vinski mjesec! Četiri vinogorja u četiri vikenda otvaraju svoje vinske podrume u Osječko-baranjskoj županiji. Prva je Baranja od 12. do 14. lipnja, vikend poslije 20.6. Feričanci, vinari erdustskoga vinogorja na rasporedu su 27. i 28., a đakovački 3. i 4. srpnja. Vinski podrumi tih će datuma biti otvoreni za sve posjetitelje od 10 do 19 sati, uz organiziranje Male škole vina u svakom vinogorju. Vinski mjesec, što ga organiziraju Turistička Zajednica Osječko-baranjske Županije i Osječko-baranjska županija, završava tradicionalnom manifestacijom Večer vina i umjetnosti u Osijeku 11. srpnja.
ZANIMLJIVOSTI:
1. PRVE VINOGRADE na području Slavonije i podunavlja podigli su Rimljani u 3. stoljeću. I to rimski vojnici koje je rimski car Probus iskoristio kad su skinuli ratnu odoru da uzgajaju vinovu lozu.
2. GRAŠEVINA je najrasprostranjenija sorta, koju je donio rimski car Probus. Njome je zasađeno 70 posto vinograda na prostoru istoka Hrvatske.
3. Na Području Slavonije i Baranje četiri su vinogorja: baranjsko, erdutsko, đakovačko i feričanačko, sa 1000 hektara vinograda.
4. NAJBOLJA GRAŠEVINA NA SVIJETU prema odluci Decantera, je Premium graševina, berbe 2013. Dalj - Vinarija Antunović koju potpisuje vinarica Jasna Antunović Turk. Ovjenčana je platinastim Decanterom 2017. godine.
5. Nije svaka graševina ista, razlikuje se od vinogorja do vinogorja zbog utjecaja TEROIRA – klime i tla. Najbolji položaji vinograda su brežuljkasti te južne padine zbog količine sunca.
6. NAJVEĆI VINOGRAD 516 hektara u komadu imaju Erdutski vinogradi.
7. Oni su i vlasnici NAJVEĆE VINSKE BAČVE u Europi, a možda i u svijetu koja je ubilježena u Guinnessovu knjigu rekorda. U nju stane 75.000 litara graševine. Izrađena je metodom cijepanja 109 hrastovih duga koje su se sušile 10 godina. Okovana je sa 2,5 tone željeza, prazna je teška 15.000 kilograma, promjer joj je 490 centimetara, a rastavljena je površine 150 kvadrata. Jedinstvena je i po tome što se na njoj nalazi drvorez "Posljednja večera" koji su mjesecima izrađivali kipari Mato Tijardović, Ivan Forjan, Vedran Jakšić i Saša Matković.
8. NAJSTARIJI VINSKI PODRUM u vlasništvu je Vina Belje, nalazi se u Kneževim vinogradima i datira u davnu 1526. godinu. U njemu se čuvaju i rijetka arhivska vina.
9. Baranja je VINSKA MAJKA na mađarskom, od riječi boranya. U njoj se nalazi jedan od najkvalitetnijih hrvatskih vinograda na banskoj kosi, koji su Rimljani prozvali "Mons aureus" ili zlatno brdo.
10. Baranja je specifična po GATORIMA - kućicama u SURDUCIMA - u brdo usječenim ulicama i putovima. Gatori su vinski podrumi koji su ukopani u brdo ili u zemlju i obzidani ciglom s temperaturom od 12 do 15 Celzijevih stupnjeva. U kućici ispred podruma čuvao se vinogradarski i vinarski alat te strojevi. U njima se muljalo grožđe, držale su se kace u kojima je fermentiralo grožđe. Najčešće crvenih sorta, a potom se prešalo.
11. TEMPERATURA PODRUMA mora biti stalna, idealna je ona od 11,5 Celzijevih stupnjeva i vlažnosti 80 posto zbog održavanja vina.
12. MISNO VINO ono koje se služi na svetoj misi, određeno je temeljem crkvenog zakona 924. "Vino mora biti prirodno bez postupaka koji bi narušili njegovu uzvišenu vrijednost.". Njegovu kvalitetu utvrđuje skupina stručnjaka koja se sastaje na vinarskom posjedu Bova u Austriji, u pokrajini Pijemont. Nekad se za misom služilo crveno vino, što simbolizira krv Kristovu, danas bijela, najčešće predikati – slatka vina. Povijest Misnih vina datira iz 13. stoljeća, kada se Biskupija seli u Đakovo, podižu se prvi nasadi vinograda početkom 18. stojeća u Trnavi, potom u Mandićevcu, a prve vinske podrume gradio je biskup Josip Juraj Strossmayer.
13. FRANKOVKA je dika feričanačkog vinogorja koje su podizali Cisterciti i fratri iz Našica. Krajem 19. stoljeća napravljen je veliki podrum zapremine 1000 hektolitara. Jedino je vinogorje gdje su u jednakom omjeru zastupljene crvene i bijele sorte.
14. Znate li da se erdutsko vinogorje nalazi na planinskom lancu? KRALJEVO BRDO je cijeli planinski lanac koji se proteže od Aljmaša uz Dunav do Erduta. Položaji uz Dunav, obilje sunca i specifična zemlja, vinima s tog područja daju specifična obilježja.

Znate li vi koju posebnost naših vinogorja, slobodno nam napišite u komentarima.
I naravno, ne zaboravite svaki dan uz ručak ili večeru po čašu vina. Uzdravlje!
Voli vas vaša vinska mušica, nasmijana lica
✍️Ivana &PH ekipica

📸Samir Kurtagic

Putujmo Hrvatskom