04/05/2023
Castrum LUMBRIKATON ( Vrgada) - budno oko cara Justinijana 💙
💙 Zašto je i rimski car Justinijan ,,bacio oko'' baš na Vrgadu?
Svako mjesto kojeg neki narod odabere za svoj dom vrijedno je i posebno. No, ako je neko mjesto odabrano kao iznimno važna strateška točka u nekom carstvu, tada njegova vrijednost mnogostruko raste.
Još prije cca. 2500 godina ( brončano i željezno doba) , prema arheološkim nalazima na obroncima brda Gradina, susjednog otočića Artine i podmorja vrgadinskog arhipelaga, utvrđena je prisutnost naselja autohtonih Liburna koji su upravo Vrgadu odabrali za svoj dom.
Kako su je stari Iliri nazivali, ne znamo, no dolaskom Rimljana na naše područje i stvaranjem rimske provincije Ilirik, svoj otok tadašnji stanovnici nazivaju Insula rubricata, Rubricatas, Lubricata, Lumbrikaton – Crveni otok. Pogađate zašto?
Zbog predivne i magnetične crvenkaste boje pijeska kojim obiluje plaža Podbrizi na sjevernoj strani otoka, koja svojom ljepotom dominira i privlači tisuće posjetitelja svake godine.
Baš kao što je privukla stare Ilire, Rimljane, Hrvate…. Sasvim razumljivo.
💙 Od 3. do 6.stoljeća dolazi do slabljenja Rimskog carstva, njegove podjele 395. na Zapadno i Istočno te prodora raznih plemena i osvajača sa sjevera. Vladar Istočnog rimskog carstva – Bizanta – nasljednika moćnog Rima, car Justinijan I.Veliki, svojim dolaskom 527.godine , Carstvu vraća stari sjaj i ponovno osigurava dominaciju i stabilnost rimskom teritoriju, osobito na Jadranu.
U vrijeme Justinijanove obnove Rimskog carstva, godine 535., Dalmacija dolazi pod vlast Bizanta sve do kraja 11.st. kad vlast nad bizantskom Dalmacijom preuzimaju hrvatski vladari.
💙 Justinijan gradi sustav snažnih utvrda duž istočnojadranske obale i na otocima ( tzv. limes maritimus ). Limes maritimus, čiji je dio bila i utvrda na vrgadinskoj Gradini, jadranskim stanovnicima Bizanta ulijevao je veliku sigurnost. Dalmacija je bila bizantska tema – vojno-civilna provincija – u kojoj je Bizant pripremao i opskrbljivao vojsku za velike pobjedničke napade prema Zapadu i Sjeveru.
💙 Utvrde su morale zadovoljavati stroge rimske zahtjeve: s njih se morao kontrolirati širi prostor, obično 10-15 km, odnosno morala se vidjeti sljedeća utvrda u nizu. Trebale su imati povoljnu luku, a po mogućnosti i alternativnu – jedna bi bila zaštićena od južnog, druga od sjevernog vjetra. U relativnoj blizini (na nekoliko kilometara) moralo je biti i plodno polje koje bi posadu opskrbljivalo najnužnijim namirnicama. Unutar obrambenog zida sve je bilo podređeno potrebama posade – primjerice, ili je postojao izvor pitke vode ili cisterna.
💙 Vrgada je po svemu savršeno odgovarala za novu Justinijanovu vojnu utvrdu.
Car Konstantin Porfirogenet u djelu “De administrando imperio” Vrgadu u 10.st. spominje pod imenom Lumbrikaton. Navodi da je jedini naseljeni otok na zadarskom području te ga ubraja među izuzetno važne kastrone srednjovjekovne Dalmacije.
💙 Ona je kontrolirala južni ulaz u Zadarski kanal, štiteći ulaz u Pašmanski kanal. S nje se mogao nadgledati širi akvatorij od Murtera, pa sve do Žirja i Kornata, a na sjeverozapad sve do Zadra, iako je bila izgrađena na samo 60 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini utvrde nalaze se dvije luke koje naizmjence štite od bure, juga i maestrala. Sjeverozapadna uvala je potpuno zaštićena, u njoj se nalazi i predromanička crkva sv. Andrije.
💙 Sljedeća u nizu od vrgadske utvrde bio nedaleki Pustograd na Pašmanu. Jedna od najbolje očuvanih je utvrda Tarac – Toreta na otoku Kornatu. Utvrda slična vrgadskoj bila je i sv. Mihovil iznad Preka, na Ugljanu.
💙 Utvrda na Gradini imala je vanjske zidove debljine otprilike 0,6 metara. Građeni su s uklesanim kamenjem, složenim u redovima, te prate konfiguraciju terena. Jugoistočni dio utvrde bio je branjen strmom liticom. Te vanjske zidove omeđuje i pet četvrtastih kula dimenzija 5,7 x 6,7 m koje su ravnomjerno uklopljene u tlocrt utvrde. Kule su također izgrađene na drugačiji način, s masivnim uklesanim blokovima, te su danas, u visini od dva do tri metra, sačuvanije od zidova.
💙 Smatra se da je zapadna kula morala služiti i kao cisterna. Štoviše, unutar same utvrde, uočeni su ostatci građevina koji se tumače kao ruševine stambenih zgrada. Prema svemu navedenom, u ovoj je utvrdi mogla boraviti vojna posada koja je bila u izravnom vizualnom odnosu s obližnjom utvrdom Pustograd na otoku Pašmanu.
💙 Bizant je tako punih 5 stoljeća s naše Gradine kontrolirao svoj imperij na ovom dijelu Jadrana.
I prije Bizanta i nakon Bizanta, činili su to i mnogi drugi stanovnici ovog otoka.
💙 Danas, s Gradine svu ljepotu Vrgade i nezinog okruženja čuvaju nove generacije Vrgadina, uz jednu veliku razliku od svojih drevnih ratobornih prethodnika – srdačno i nesebično pozivajući sve vas ,koji je još niste doživjeli, da se odazovete njezinom pozivu. Dođite. Vrijeme je.
Tekst: Maja Punoš Rebić
Foto: Ivana Punoš Petrina
Priča o Dalmaciji
💙 I ovo ljeto, u organizaciji Visit Vrgada Priča o Dalmaciji i TZO Pakoštane, ponovno šetamo Vrgadom i pričamo nevjerojatne priče o njoj, na hrvatskom i engleskom jeziku. Početak besplatnih interpretacijskih tura za posjetiteljei goste Vrgade bit će objavljen početkom srpnja 2024.godine.
Upoznajte ovaj prekrasan biser Dalmacije i Mediterana.
☎️ Za ostale individualne i organizirane ture Vrgadom, kontaktirajte nas na mail ili u inbox.
❗️ Interpretacijske ture vodi licencirani turistički vodič i certificirani interpretator baštine ❗️