10/05/2021
Malinska, područje na otoku Krku koje nije imalo naseobinsko, kaštelsko središte. Cijeli kraj zove se Dubašnica u zapadnome dijelu otoka Krka. Isto tako to je jedini krčki kraj za koji točno znamo kad je naseljen.
Naime, sve do 15. st. Dubašnica je bila gotovo bez stalnih stanovnika, kao i južnije područje od nje, gotovo do grada Krka. Naziv kraja potječe od duba ili hrasta, jer tu su bogate šume i pašnjaci uz ponešto oranica. Dubašnica je uglavnom bilo omišaljsko područje, već otprije 12. stoljeća, ali dio su držali i Krčani.
Malinska, kao središte Dubašnice, nekada otočna luka za izvoz drva, te omiljena turistička destinacija bečke aristokracije. Spominje se u 15. st. kao dobro sidrište na kojem su se brodovi sklanjali za vrijeme jačih vjetrova, osobito jakog juga. Dolaskom parobroda 1866. godine, Malinska od luke za izvoz drva, postaje klimatsko lječilište zahvaljujući blagoj klimi s oko 260 sunčanih dana godišnje. Danas je jedno od jačih otočnih turističkih odredišta, poznato po brojnim plažama i razvijenom hotelijerstvu, te obiteljskom turizmu.
Ranokršćanski crkveni kompleks u šumi „Cickini“ u Malinskoj
Ranokršćanski crkveni kompleks nalazi se u šumi Cickini, pored Svetog Vida Miholjica u Općini Malinska-Dubašnica. Prostire se na površini oko 5000 četvornih metara. Prema procjenama stručnjaka, datira iz razdoblja između 5. i 7. stoljeća. U sklopu ovog kompleksa nalaze se crkva, ostaci nekoliko objekata, a ističe se i krsni zdenac. Istraživanja ovoga kompleksa koji skriva tajne prošlosti započela su 2002. godine.
Tijekom istraživanja otkriveni su brojni ostaci poput Kapitela nosača grede oltarne pregrade iz 5. stoljeća, dijela ploče sa oltarne pregrade iz 6. stoljeća ali i brojne druge iskopine koje su na stručan način konzervirane.
Nedaleko Malinske smjestio se Porat, mirno mjesto u kojem je stanovništvo nekada živjelo od ribarstva, a danas je vodeću ulogu preuzeo turizam. Naziv mjesta dolazi od talijanske riječi porto što u prijevodu znači luka.
U Portu se nalazi samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša. U samom sklopu samostana postoji muzej sa sakralnom zbirkom te vrijednim eksponatima, svjedočanstvima narodnog života i običaja ovoga kraja.
Uz već spomenuti samostan nalazi se crkva sv. Marije Magdalene.
