Turizam - Vojakovački Osijek je službena stranica koja promovira turističku ponudu Vojakovačkog Osijeka. cijena turističkih usluga je po dogovoru
(1)
Za turistički obilazak destinacija te druge informacije, obratite nam se putem dostupnog telefonskog broja, Waths app, Facebooka
Postavljena nova klupa na lokaciji sa koje se pruža predivna panorama istočnog dijela Kalnika. Uz klupu nalazi se drvena skulptura Graničara/Krajišnika i izvorni habsburško-austrijski granični kamen, a tu je i blizina vojnokrajiške zgrade štacije ili stare lugarnice. Prostor će se još uređivati i opremati drugim turističkim
sadržajem.
ZAHVALA https://www.visitkrizevci.hr/
Učenici i učenice te profesori i profesorica Srednje škole Koprivnice u izletu-terenskoj nastavi u Vojakovačkom Osijeku, Kamešnici i Kalniku.
Obilazak, razgledavanje i predavanje o povijesnim, kulturnim i prirodnim znamenitostima.
*Pozivamo i druge škole na terensku nastavu*
https://www.visitkrizevci.hr/
Izrađen QR KOD ZA facebook stranicu.....trebao bi raditi.😁
Uskoro će novom info-edukativnom tablom biti obilježena još jedna povijesna znamenitost.
Skulptura "Krajišnik"
Ova drvena skulptura predstavlja lik "Krajišnika" - vojnika križevačke pukovnije iz doba Vojne Krajine. Postavljena je na autentičnu povijesnu lokaciju u blizini krajiške štacije (lugarnice) i mjesta na kojoj se nalazila vojna patrolnica. Okrenuta je prema jugu, u pravcu područja zvanog Careva strana na kojemu se nalazila nekadašnja granica Krajine. Skulptura simbolizira tešku ali slavnu krajišku prošlost Vojakovačkog Osijeka te kulturnu tradiciju ovdašnjeg srpskog i hrvatskog naroda. Ovaj izgled krajiškog ratnika potiče iz 18. vijeka (oko 1750. godine), i specifičan je po uniformi bijele i zelene boje, crnoj kapi te drugim zanimljiv pojedinostima. Iz doba Krajine za ovog Krajišnika sačuvao se i naziv 'Križoki' dobiven zbog žutih puceta na uniformi. Spomenuta uniforma (mondura), uticala je i na civilno odijelo samih Krajišnika. Krajišnici križevačke pukovnije osim na prostoru Krajine, za Habsburšku Monarhiju, borili su se na mnogim evropskim ratištima od Njemačke, Češke, Italije pa sve do Švicarske. Veliki dio svoje povijesti, ratovali su protiv Turaka dok je Krajina kao vojni sistem ili granica bila jedina prepreka prodoru Osmanskom Carstva prema Beču i ostatku zapadne Evrope.
Skulptura se nalazi u ulici ili zaseoku Dretvari na glavnom putu prema Kamešnici i Kalniku kojim prolazi i biciklistička kalnička ruta.
FOSILNO NALAZIŠTE ČUKLJENICA
Na samom brdu Čukljenica, na zapadnom dijelu Vojakovačkog Osijeka, kod Vratna, nalazi se vrijedno nalazište fosila. Sam lokalitet je na padini drugog brijega s desne strane okretišta. Oko brijega prolaze putevi, a osim po njegovom strmom zapadnom dijelu, fosili školjkaša nalaze se i na samoj cesti.
SPOMENIK MILANU CETUŠIĆU FAJERICI
Milan Cetušić Fajerica, rodio se 1922. godine i od rane mladosti iskazivao se u društvenom i političkom radu. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije družio se sa naprednom mladeži Vojakovačkog Osijeka i Križevaca. Poznat je bio kao sposoban i agilan čovjek te uvijek spreman na borbu za običnog čovjeka i društvenu pravdu. Poginuo je 7. siječnja 1943. godine na svom kućnom pragu kao vođa prigorske antifašističke mladeži (SKOJ-a). Pokopan je na pravoslavnom groblju gdje mu je nakon rata izgrađen i spomenik. Kao značajna ličnost u prigorskoj povijesti, više p**a je bio spominjan u nizu novinskih tekstova i publicističkoj literaturi.
RIMSKI MOST I CESTA
U antičko doba, dio važne rimske ceste i mosta koji su vodili prema Varaždinskim Toplicama (Aquae Iasae) nalazili su se i na području današnjeg Vojakovačkog Osijeka. Dok je cesta, prema pojedinim povijesnim zapisima, prolazila kroz jugozapadni dio mjesta (danas poznat kao Careva strana) i završavala u tjesnacu Vratnu, most je bio izgrađen preko samog potoka Kamešnica. 1905. godine o cesti i mostu u svom putopisu “ Iz Križevaca u Vratno”, pisao je i poznata hrvatski književnik i humanist Fran Gundrum Oriovčanin kome su najviše informacija o svemu dali upravo tada stariji mještani Vojakovačkog Osijeka. Prema Gundrumu, most i cestu koristio je rimski car Oktavijan koji je iz drevne Siscie (grad Sisak), putovao u Varaždinske Toplice. Početkom 20. stoljeća, kako je još navedeno u Gundrumovom putopisu, na lijevoj obali potoka Kamešnica, bili su vidljivi znakovi tri kamena stupa koji su pripadali starom rimskom mostu.
ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE „GAJINI“
Položaj „Gajini“ nalazi se na sjeveroistočnom dijelu mjesta Vojakovački Osijek, između zaseoka Dretvari i Grujice. Radi se o arheološkom lokalitetu na kojem je prikupljeno više vrsta površinskih nalaza (ulomci keramičkih posuda, komadi kamenja i kućnog lijepa, komad glačanog utega). Po procjeni više arheoloških stručnjaka pronađeni komadi keramičkih posuda datiraju se u razdoblje kasnog srednjeg vijeka, dok se datacija kamenog utega ne može sa sigurnošću odrediti. Budući da se radi o predmetu koji se rijetko nalazi na kasnosrednjovjekovnim lokalitetima njegov pronalazak upućuje na činjenicu da je položaj možda okupiran u prapovijesnom vremenu.
SEOSKO PRALO NA POTOKU DUMAČA
Seosko pralo na potoku Dumača nalazi se u ulici Srdije, pored samog glavnog p**a za Vratno-Kalnik. Spomenuto seosko pralo bilo je mjesto na potoku na kome su žene u prošlom stoljeću pralo veš ili rublje svojih familija.
BOŽJA NOGA
Šuma i prijevoj Vratno smjestila se između potkalničkih sela Vojakovački Osijek i Kalnika. U njoj osim potoka Kamešnica, postoje brojne i stare stijene kalničkog gorja. Jedna od njih je i više nego posebna, a u kolektivnom sjećanju prigorskih mještana starije generacije, urezala se kao jedna velika povijesna misterija. Nakon svoga otkrića, misterija je u 19. stoljeću još za Vojne krajine, prozvana u narodu ‘Božja noga’. O njoj je 1905. godine prvi pisao poznati hrvatski putopisac i znanstvenik Fran Gundrum Oriovčanin u svome djelu “Od Križevaca do Vratna” gdje je spomenuo izjave Pere Vitanovića iz Vojakovačkog Osijeka. Pero je rekao kako je je otisak u kamenu nastao od Boga i opisao kako se to dogodilo. - Bog je išo negdašnje po zemlji, onda tuda isto išo u nebo. Bila je pjena, onda se za njim vukla u nebo. Onda je Bog kazo: kuda ideš zamnom? Kamenom se okamenlo! Kamenom se stvorlo. I sad se jedan metar visoko od zemlje u pećni “kranjske hiže” u kamenu njegova noga pozna i zove “Božja noga”. - istaknuo je Pero. Vjerovalo se još da taj otisak stopala napravio i nekakav šumski div, a bilo je nagađanja o tome kako pripada nepoznatom kalničkom pračovjeku. Zanimljiva je i činjenica da je vijest o “Božjoj nozi” došla i do lokalnih vlasti Kraljevine Jugoslavije 30-tih godina prošlog stoljeća koje su tada poslale i grupu žandara kako bi čuvali lokaciju toga vrijednog otkrića. Božja noga, odnosno stijena na kojoj se nalazi još uvijek postoji u Vratnu i još uvijek golica maštu onih koji su čuli za nju.
ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE MIHALJ - VOJAKOVAČKI OSIJEK
Institut za arheologiju je 2018. godine proveo arheološka iskopavanja nalazišta Osijek Vojakovački – Mihalj, kojima su prethodila geofizička istraživanja 2017. godine. Arheološkim istraživanjem obuhvaćeni su ključni dijelovi mihaljskog arheološkog kompleksa – drveno-zemljana utvrda, kamena crkva i kamena utvrđena kuća. Riječ je o objektima iz razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, no istraživanja su pokazala da je ova pozicija bila korištena već u mlađem željeznom dobu. Na arheološkom nalazištu arheolozi su pronašli temelje i ostatke kamenih zidova zgrade okruglog oblika, za koju smatraju da je nekad bila crkva. Sjeverno od mjesta gdje su pronađeni ostaci crkve pronađeni su temelji zgrade koja je nekad imala četiri prostorije, što se jasno vidi po temeljnim kamenim pregradama. Zgrada je površine 20 × 8 metara i u vezi s njom postoji dilema – je li zgrada bila pripadajući objekt pronađene crkve, odnosno samostan (sličan tip samostanske arhitekture pronađen je u Češkoj), ili je zgrada bila tip utvrđene kuće. Istočnije od ovih objekata nalazi se brdašce omeđeno dubokim opkopima, a na samom brdašcu pronađeni su tragovi gradnje utvrde kojoj su građevni materijal bili blato i drvo. Navedenoj se utvrdi pripisuje obrambena uloga, premda tragovi borbi ili bitaka, poput potkova, strelica ili drugog oružja, nisu pronađeni. Arheološke metode datacije objekte su smjestile u razdoblje razvijenog i kasnog srednjeg vijeka – od 13. do 15. stoljeća
KRAJIŠKI BUNAR
Krajiški bunar jedan je od najstarijih bunara u mjestu koji je izgrađen u vrijeme Vojne Krajine. Bunar se nalazi u ulici Srdije, a koristila ga je jedna od većih krajiška zadruga Vitanović. Nakon ukidanje Krajine i kućnih zadruga u 19. vijeku, bunarom su se služili i drugi mještani. Posebnost bunara pored toga što nikada nije presušio je i njegov prsten izrađen od gromada ručno klesanog kamena.
STANIŠTE DABROVA TOPOLA
Stanište dabrova Topola nalazi se južno od ulice Dretvari i Srdije na samom potoku Dumača. Stanište je veličine oko 100 metara i na njemu ima oko pet dabrovih brani od čega jedna visoka tri metra. Dabrovi na tom prostoru borave već nekoliko godina, a kod svojih povremenih kretanja prema sjeveru znaju doći i do mosta na potoku Dumača. Ova lokacija zanimljiva je za turiste, a posebice djecu i odrasle te za školske izlete i terenska predavanja.
KRAJIŠKA ŠTACIJA
U vrijeme Habsburške monarhije zgrada štacije ili oficirsko konačište se između 1755. i 1871. godine koristilo kao objekt krajiške vojne jedinice. Riječ je bilo o 5. Varaždinskoj pukovniji čija se jedna satnija nalazila u Vojakovcu (vojakovačka kumpanija) kod Križevaca dok je u Vojakovačkom Osijeku bila njena posada (fertalj ili vod). Ta krajiška jedinica u štaciji imala je stanove za svoje oficire i njihove porodice, vojnike, doktora te oružarnicu i druge pripadajuće vojne objekte, a cilj joj je bio nadzor granice i održavanje reda u zapadnom dijelu tadašnje Vojne Krajine. O povijesti same štacije, govori toponim u njezinoj blizini. Naime, ispod zgrade postoji više poljoprivrednih površina koje se u katastru nazivaju ‘Pod Štacijom’. Štacija je izraz koji je izveden iz njemačke riječi ‘station’, a označava stanicu, odnosno vojnu zgradu. Nakon 1871. godine štacija se još koristila kao lugarnice te povremeno i kao društveni dom, a u njoj je bila jedno vrijeme smještena i škola (krajiška škola). Ova povijesna znamenitost se nalazi u ulici Dretvari pored samog glavnog p**a za Vratno-Kalnik. Štacija kao objekt služi i geocacherima za traženje geocach kutijice koja je tamo postavljena.
TURISTIČKA KLUPA
Turistička klupa postavljena je u ulici Dretvari, u blizini raskrsnice ili raskrižja koja vodi prema ulici Srdije. S mjesta na kojemu se nalazi predivno se vidi Kalnik kao i druge prirodne zanimljivosti. Klupa je namijenjena svim turistima kao i domaćim mještanima.
NALAZIŠTE FOSILA PLOČE - CAREVA STRANA
Ova prirodna znamenitost nalazi se u dubokim kalničkim šumama koje okružuju Vojakovački Osijek. Na ovom nalazištu pronađen je rijetki fosilni školjkaš trougle kongerije. Koliko je poznato, ovo je jedini lokalitet na kojemu se mogu pronaći fosili takve vrste na kalničkom dijelu Prigorja. Za otkrivanje ovoga nalazišta zaslužan je koprivnički znanstvenik Radovan Kranjčev i mještanin Stevo Vitanović. Do ove znamenitosti vodi put na kojemu se nalaze putokazi. Do njega je moguće doći jednim dijelom p**a sa autom dok nekih oko 30 metara mora se hodati. Na ovom nalazištu odlukom nadležnog ministarastva zabranjeno je iskopavanja i uzimanje fosila.
ASTRONOMSKA PROMATRAČNICA IVANOVAC
Astronomska promatračnica Ivanovac nalazi se u ulici Srdije, oko 300 metara udaljena od glavnog p**a prema Vratnu - Kalniku. Do lokacije se lako dolazi zahvaljujući postavljenim putokazima. Promatračnice je na visini oko 300 metara nadmorske visine, okružena istočnim dijelom Kalničkog gorja i pruža predivan noćni pogled na zvjezdano jugoistočno nebo. Preko godine na lokaciji promatračnice održavaju se pojedinačna i grupna javna astronomska promatranja. Uz odrasle u promatranju noćnog neba, učestvuju i djeca te mnogobrojni mladi. Astronomsku promatračnicu koriste astronomska društva poput društva iz Koprivnice i Križevaca. Do promatračnice se može doći pješice, autom, biciklom ili motociklom.
KRAJIŠKA PUČKA ŠKOLA
Škola u Vojakovačkom Osijeku kao prva obrazovna ustanova, prema dostupnim podacima, potiče iz vremena Vojne Krajine. Ta krajiška škola postojala je u periodu između 1755. i 1871. godine, a nalazila se u štaciji ili oficirskom konačištu, odnosno današnjoj lugarnici. Početkom 20. vijeka u mjestu se osniva pučka škola koju prati i izgradnja same zgrade. Ova zgrada škole koja je do danas ostala sačuvana, izgrađena je u tipičnoj krajiškoj arhitekturi. Riječ je o tipu zabatne kuće koja je bila raširena u Krajini, a posebice u Slavoniji u 19. vijeku. Prema iskazima najstarijih mještana, prva učiteljica u školi bila je Nada Kladarin. Škola je radila do 1923. godine i polazila su je djeca srpske i hrvatske nacionalnosti. Za rad spomenute škole u hrvatskom Saboru zalago se čak i Buda Budisavljević jedan od poznatih hrvatskih književnika i političara te jedno vrijeme i župan Bjelovarsko-križevačke županije. Lokacija ove znamenitosti nalazi se pored samog glavnog p**a kod ulice Srdije koji vodi prema Kalniku.
HRAST VISOVI
Gorostasni hrast Visovi simbol je višestoljetnog zajedništva, ljubavi i
humanosti Vojakovačkog Osijeka. Nalazi se na brdu Visovi, u blizini istočnog dijela planine Kalnik. Hrast je poznat kao stablo ispod kojeg su rađale nove ljubavi, prijateljstva i važna druga društvena i povijesna događanja. Preživio je mnoge seljačke bune, Prvi te Drugi svjetskom rat kada se našao i u središtu jedne teške bitke između njemačke vojske i hrvatskih partizana. Već 300 godina uništile ga nisu ni suše, bolesti te jaki vjetrovi. U sjećanjima i svijesti ljudi Vojakovačkog Osijeka i šire, zbog svoje starosti i ljepote, važi kao vrijedna povijesna i kulturna baština. Nalazi se u blizini ulice Srdije i do njega je moguće doći pješice, autom i biciklom.
UGLJENICA
Ova znamenitost nalazi se pored samog glavnog p**a za Vartno-Kalnik iz smjera ulice Srdije. Ucrtana je na svim turističkim kartama, a o njoj postoji i tekst na info-edukativnoj tabli u središtu mjesta. Vlasnik ugljenice ili kako se još zove "ćumerana" je Mišo Vitanović. Ugljenica je još uvijek u funkciji i koristi se za proizvodnju ugljena ili uglja.
KRAJIŠKA KLIJET
Krajiška klijet najstarija je klijet u mjestu i jedna od najstarijih sačuvanih građevina iz vremena Krajine. Prema dostupnim podacima, izgrađena je prije 1865. godine, a dugi niz godina vlasnik joj je bila porodica Sime Vitanovića. Klijet je građena od kamena, ukopana u zemlju te je kvadratnog oblika. U svom gornjem dijelu je imala drvenu prostoriju. Jedna od posebnosti ove tradicionalne krajiške gradnje jesu u kamenu isklesani dvostruki lukovi u zapadnom dijelu zida prizemne prostorije. Ova znamenitost nalazi se u ulicu Srdije, a do nje vodi put kojim je moguće doći i do kamenoloma te fosilnog nalazišta Cerik. Od glavnog p**a za Vratno ili Kalnik lokacija je udaljena oko 500 metara. Do klijeti je moguće doći biciklom i pješice.
GEOLOŠKI LOKALITET DUDNJAK
Geolokalitet Dudnjak jedina je takve vrste lokaliteta u križevačkom i kalničkom dijelu Prigorja. Ova prirodna znamenitost nalazi se u ulici Dretvari pokraj samog glavnog p**a za Kalnik. Geolokalitet se sastoji od ogromne pješčane stijene nastale za vrijeme Panonskog mora. Ova pješčana stijena predstavlja prirodni fenomen koji se izdiže nekoliko metara u visinu i dužinu. Unutar stijene kao i na njenoj površini vidljivi su fosili školjkaša. Po procijeni pojedinih znanstvenika, velika je vjerojatnost da se u pješčanoj stijeni nalaze i ostaci većih fosilnih životinja i faune iz rane zemljine povijesti. Na samoj lokaciji nalazi se postavljena info-edukativna tabla.
STAZA ZA PROMATRANJE PTICA BARE
Ova staza nalazi se u ulici Srdije i moguće joj je pristupiti s glavnoga p**a (kod Djelaca), koji vodi prema Kalniku. Staza je duga oko dva kilometra, prolazi kroz više živopisnih livada i polja, močvare, te u blizini potoka Dumača. Moguće je šetnjom po stazi u miru i tišini, vidjeti na desetke brojnih i raznih ptica. Najviše ima golubova dupljaša, jastrebova, vjetruše, škanjca, sivog sokola, sjenica i drugih vrsta ptica. U ljetno doba na lokaciji staze vidljive su i rode dok u jesen preko staze prelijeću mnoga jata ptica selica prema jugu i toplijim krajevima.
Crkva u stijeni na Mijalju (Mihalju)
Kamena stijena koja po vjerovanju mjesnog pravoslavnog stanovništva predstavlja crkvu nalazi se na šumovitom području Mijalj ili Mihalj. Ispod te znamenitosti još se nalazi i istoimeno arheološko nalazište srednjevjekovne utvrde. Obilazak i razgledavanje ove lokacije moguće je isključivo uz mjesnog vodiča. Teren do kamene stijene/crkve je izuzetno strm i na jednoj uzvisini.
Spomen ploča dvojici istraživača, koprivničkom biologu i ekologu Radovanu Kranjčevu i njegovom prijatelju i suradniku, mještaninu Vojakovačkog Osijeka Stevi Vitanoviću. Spomen ploča se nalazi na samoj lokaciji geolokaliteta Dudnjak u ulici Dretvari (južno od zgrade osnovne škole). Vidljiva je se glavnog p**a.
Krajiška brvnara
Krajiška brvnara je jedina sačuvana drvena koliba iz vremena Krajine koja potiče iz 19. vijeka. S obzirom na veličinu i raspored prostorije te vrstu materijala od kojega je građena, bila je dio većeg krajiškog zadrugarstva. Brvnaru čine dvije prostorije sa niskom tavanicom ili stropom, zemljani pod te ukrštene (vuglec) drvene hrastove daske. Nakon ukidanja Krajine i kućnih zadruga, sve do 20-tih godina prošlog vijeka, služila je kao kuća porodice Đure Vitanovića. Ova znamenitost se nalazi u zaseoku ili ulici Srdije, od glavnog p**a za Kalnik je udaljena oko 100 metara.
Ukleti most i staza Milakuša
Ukleti most i staza Milakuša nalazi se u blizini potoka Dumača, u livadama između zaseoka ili ulica Srdije i Dretvari. Ova znamenitost poznata je po noćnim pojavama čudnih bića bez glave, krikova i plača djeteta te sviranja frule i gusala kao i glasanje nekih životinja. Brojni svjedoci svih spomenutih pojava još i danas govore kako je to mjesto ukleto, odnosno, kako se na njemu događaju neobjašnjive stvari koje izazivaju strah i paniku kod drugih ljudi. Ovu lokaciju može se posjetiti pa danu, no radi uzbuđenje ili avanture, najbolje je obići tokom noći. Do znamenitosti se može doći biciklom ili hodanjem, a moguće je i kampiranje na livadama koje ju okružuju.
Misteriozan petroglif
Prema dosadašnjim znanstvenim istraživanjima hrvatskih arheologa i etnologa, misteiozan petroglif predstavlja kultni kamen za koga se pretpostavlja da je posvećen straoslavenskom bogu Perunu. Star je oko dvije hiljade godina. Ova znamenitost nalazi se na lokaciji Dumača, u blizini društvenog doma. Obilazak ove znamenitosti dozvoljen je isključivo uz mjesnog vodiča i uz službeno dopuštenje nadležnih znanstvenih institucija koje još uvijek provode istraživanja na toj lokaciji.
Osijek Vojakovacki
48260
Be the first to know and let us send you an email when Turizam - Vojakovački Osijek posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.
Send a message to Turizam - Vojakovački Osijek:
