13/08/2024
PČELARSTVO BILOGORE: NEKTAR NEZAMJENJIV OD DAVNINA
Od vlažnih dravskih obala na sjeveru gdje će pčele pronaći bagrem i topolu, vrbu, lijesku i zlatošipku; pa sve do juga gdje će se na bilogorskim obroncima pojiti u šumama kestena, lipe i bagrema te uz prostranstva livada, oranica i voćnjaka koji ih dijele – Podravina i Bilogora obiluju medonosnim biljem i drvećem. Pčelarstvo je u ovim krajevima, zbog njihove bioraznolikosti i klimatskih obilježja, tradicionalna poljoprivredna grana. U prošlosti se pčelarilo pletarama (košnica od šiblja omazana blatom i kravljom balegom ili pak pletena raženom slamom) te dubenim drvetom (donošenje panja s rojem kući najstariji je način pčelarenja). Čmelinjaki (košnice) obično su se nalazili dublje u vrtu, dalje od kuće i gospodarskih zgrada. Bili su tu i tzv. vulnjaki: police za košnice nalazile su se na tri strane četverouglastog vulnjaka, a strane su mogle imati i desetak metara. Na četvrtoj strani bila su vrata i ležaj za pčelara, a središnji je dio bio otkriven dok su sve strane bile natkrite. Takve pčelinjake nerijetko je dijelilo više gospodara, a znali su biti i vlasništvom seoskih obiteljskih zadruga pa bi se i pčele izmiješale, a onda i med razdjeljivao.
U proljeće bi pčelari po zvuku iz košnica i po izlazu pčela znali da slijedi rojenje. Tada bi se, da roj ne bi odletio predaleko za maticom, zvonilo, pčele bi se špricale vodom, bacala bi se zemlja... Pletare bi se prije smještaja roja čistile odimljavanjem te utrljavanjem odabranih trava, poput vratića ili matičnjaka. U vulnjacima smještenima izvan naselja pčele su boravile cijele godine, a neki su pčelari svoje pčele iz mjesta selili na pašu u vulnjake, čim bi postalo toplije. Košnice bi se ujutro, dok pčele još spavaju, vezale stolnjacima i pažljivo polagale u kola na slamu te tako transportirale.
Pčelinji proizvodi
U pletarama pčele od vrha prema dnu grade saće u međusobno paralelnim plohama koje su u odnosu na leto (otvor na košnici kroz koji pčele ulaze i izlaze) izgrađene pljoštimice, čime si pčele osiguravaju strujanje zraka. Jednom godišnje se iz pletara vadi saće s medom, krajem listopada ili početkom studenoga kad više nema legla. Po potrebi se pčele istjeruju iz košnice ili smiruju dimilicom, saće se potom vadi i ocjeđuje, a od praznog saća kuha se vosak. Nekadašnji su ga pčelari prodavali na kile svjećarima, a podravski su licitari (medičari) od pčelara kupovali i med za izradu napitaka, gverca ili medice. Naravno, i sami pčelari ponekad bi pripremali takve napitke za koje je, kažu, najfiniji kestenov med. A osim što je nezamjenjiv u ljudskoj prehrani, med je i poznati lijek ¬– u narodnoj medicini ponajviše u primjeni protiv kašlja i bolesti grla; med vraća energiju pa pomaže kod umora i iscrpljenosti, ima antibakterijska svojstva, podiže razinu antioksidativnih sastojaka u krvi, poboljšava apsorpciju lijekova, čisti organizam od štetnih tvari...
Štetočine
Nekadašnjim pčelarima i njihovim pčelama znali su nauditi nepovoljno vrijeme, pčelinje bolesti, štetočine... Pritom je nezanemariv faktor (bila) i sreća uz koju su vezana i neka vjerovanja starih podravskih pčelara, poput: „Za sreću je dobro jednu košnicu fkrasti i jednu najti“. Ili vjerovanje po kojem „prvi pogled došljaka može biti urokljiv, zato ga s pčela treba skrenuti na nešto drugo“, a navodi se i postojanje kulta žrtve u nekadašnjem pčelarstvu ovih krajeva u obliku obredne, svečane pečenke – purice, guske ili kokoši. Za pčele su vrlo opasni stršljeni i ose koji „pokolju pčele, rastrgnu ih i posišu“, miš pčelomorac koji se uvlači u košnice, leptir medar, voskov moljac, ali i lakomost pčelara može biti pogubna jer nešto meda treba ostaviti i pčelama. Postoje tvrdnje da su prijašnja vremena bila bolja za pčelarstvo, kad nije bilo toliko biljnih bolesti ni zagađenja, no pčelarenje je na pitomačkom području iznimno živo i danas pa se iz godine u godinu na izložbama iznova potvrđuje kvaliteta meda iz ovih krajeva – najprisutnijeg bagremovog, onog od bilogorske lipe, ili pak uz Dravu prikupljenog nektara dobivenog od poljskog cvijeća, zlatošipke, livadnog bilja...
![🫵🫵 [PROMO PONUDA] 20.08.- 30.09.2024. 🫵🫵Rent a bike 🥳🥳🚵🚵 Više detalja i informacija na broj 099 527 5118 ili e-mail info...](https://img5.travelagents10.com/670/247/492639376702478.jpg)
